ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 203

U zaglavlju karata, planova i tabela treba čitoca nedvosmisleno informirati radi li,se o originalnoj karti, planu ili tabeli, nastaloj zajedno s objavljenim dokumentima u istoj kancelariji (ili, općenito govoreći, od istoga tvorca), ili o karti, planu i tabeli što su ih izradili današnji stručnjaci na osnovu podataka iz originalnih spisa. 114. ILUSTRACIJE uz objavljene historijske izvore najpraktičnije je svrstati u četiri velike grupe: faksimili dokumenata, originalne i suvremene grafike (u crno-bijeloj tehnici), originalne i suvremene slike (u višebojnoj tehnici) i fotografije (ovamo spadaju, za razdoblje poslije 1848, i poiedinačni kadrovi iz filmova). Za sve te četiri grupe osnovno je pravilo: obiavljuje se bez ikakvih retuširanja, a po mogućnosti treba izbjegavati i objavljivanje dijelova iz većih cjelina: bolje objaviti cijelu grafiku ili sliku. Milosevic (o. c.) kaže da će se kao faksimili reproducirati dokumenti koji obiliežavaju krupnije događaje, zatim oni koji su likovno efektni (kaligrafski pisani, s ornamentima) ili su značajni iz kojeg drugog razloga, npr. zato što ih je vlastoručno pisala neka poznata ličnost. Ilustracije se moraju opremiti zaglavljem i legendom kao i svaki drugi objavljeni dokument. Katkada je teško odrediti autora ili datum nastanka neke grafike ili slike, pa redaktor tu mora uložiti sve svoje snage da ne ostavi čitaoce u neizvjesnosti. U legendi za likovne motive treba navesti signaturu, materijal (npr. platno, papir) na kojem ie rađen original, dimenzije, tehniku izrade, sumnie o autentičnosti predloška, te napokon mierilo (ako se radi o nekom prikazu kartografskog tipa). Originalne natpis*

1 i naslove na slikama i crtežima treba posebno reproducirati i objasniti. Ilustracije se mogu objaviti na onom mjestu u izdanju gdje po kronologiii ili tematici spadaju, ili se, ako tehničko-štamparski razlozi to zahtiievaiu (mogu se objaviti samo na Kunstdruck-papiru sve zajedno na kraju knjige), reproduciraju kao posebni dio izdanja. Struktura izdanja (poredak pojedinih dijelova izdanja) 115. POREDAK POJEDINIH DIJELOVA IZDANJA historijskih dokumenata ravnat će se otprilike po ovoj shemi: — uvod (»historijski dio predgovora«) — predgovor (»arheografski dio predgovora«) — spisak kratica (skraćenica) — pregled objavljenih dokumenata (može doći i iza bibliografije) — dokumenti koji se objavljuju — prilozi (dodaci) — komentar (napomene, primjedbe), ako nije »pod crtom« — kronika događaja — rječnici termina — indeksi — bibliografija — (pregled objavljenih dokumenata) — sadržaj. 203