ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 190

Dobra građa za takvu kroniku može se naći u uspomenama i pismima iz obrađenog perioda. Naročito pažljivo treba kontrolirati brojčane podatKe koji se unose u kroniku. U naučno-popularnim izdanjima i hrestomatijama bit će kronika sažeti ja i ograničit će se samo na najvažnije događaje. Ako u kronici treba poredati događaje unutar jednog dana, a nema indikacija kako su se oni odigravali po satima, poredat će se oni po logičnom redu. Sam događaj treba u kronici opisati što preciznije. Dobro je ako se može točno označiti njegov početak ili kraj. Npr. 1681. Početak epidemije kuge Matične knjige umrlih varaždinu varaždinskoj županiji ske županije bolje je nego: 1681. Epidemija kuge Pod istim datumom dolaze u kronici najprije uzroci, a onda posljedice zbivanja; najprije događaji općenitog, a zatim oni pojedinačnog značenja; najprije podaci iz centra zbivanja, a onda oni s periferije. Zbivanja koja su trajala duže vremena uvrštavaju se u kroniku prema datumu svog početka. AKO je za neki događaj poznato samo u kojem se mjesecu desio, dolazi on — aKo se logički red tome ne protivi — na kraj toga mjeseca, poslije zbivanja za koja postoje sačuvani datumi dana tog mjeseca. 102. INDEKSI (KAZALA) olakšavaju čitaocu potragu za ličnostima, činjenicama, mjestima i drugim pojmovima unutar izdanja arhivske građe. U praksi se najviše izrađuju indeksi ličnih imena, geografskih pojmova i predmeta. Pod »predmetima« ne misle se ovdje samo konkretni objekti nego i svi oni nazivi (mjera, novca, ustanova

... ) koji se u originalnim objavljenim dokumentima često spominju, a za pravilno razumijevanje telcsta je neophodno da ih čitalac u potpunosti shvati. Teorijom izrade indeksa bavi se dokumentalistika (informatika, informacijska znanost), a dobrim dijelom i bibliotekarstvo. Zato ćemo ovdje ukratko napomenuti kojim će putem izdavač građe doći do pregleda stanja današnje nauke u oblasti izrade indeksa. Neobično mnogo korisnih sugestija donosi na našem jeziku Pravilnik i priručnik za izradu abecednih kataloga, Zagreb 1970, str. 171—374. (autor Eva Verona). Taj pravilnik nije, doduše, planiran kao uputa za izradu indeksa, ali se sva pravila u njemu mutatis mutandis mogu primijeniti i na tehniku izrade indeksa, osobito na metodologiju izbora i uvrštavanja standardnog oblika nekog imena (Veronin pravilnik komentira naj različiti je varijacije imena u svim poznatijim evropskim jezicima). Pregled stanja svjetske dokumentalistike, a time i tehnike indeksiranja, postiže se praćenjem bibliografske rubrike nekog većeg dokumentalističkog časopisa, npr. »Nachrichten für Dokumentation«. Tamo su prikazani najnoviji priručnici za tehniku indeksiranja. Prešutno smo se pomirili s činjenicom da se indeksi u izdanjima povijesnih izvora izrađuju isključivo u obliku natuknica prirodnog jezika, koje se redaju po abecedi. No osim toga postoji mogućnost da se indeks izradi po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji: u takvom indeksu bila bi, 190