ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 186
— kronika događaja — spisak kratica — rječnik specifičnih ili manje poznatih termina — bibliografija — pregled upotrijebljenih izvora — pregled sadržaja Dijelovi naučnoinformativnog aparata ne smiju se međusobno ponavljati (npr. lična imena se ne smiju opširno tumačiti i u bilješkama i u indeksu). Najprije se rade oni dijelovi naučno-informativnog aparata koji se odnose na pojedine dokumente: tekstualne napomene, zaglavlja itd. U slijedećoj fazi pripremaju se oni koji se tiču pojedinog spisa, ali i grupe spisa — takve su npr. napomene o sadržaju dokumenata. Na kraju se sastavljaju predgovor i indeksi, dakle onaj dio naučnoinformativnog aparata koji se odnosi na zbornik izdane arhivske građe kao na cjelinu. Zanimljivo je napomenuti da bi zapravo i naslov publikacije historijskih izvora spadao u naučnoinformativni aparat. On je neka vrsta »predgovora — posjetnice«, kojim se publikacija iskazuje u raznim bibliografijama i prezentira budućim korisnicima. U novijoj dokumentalističkoj literaturi ima prijedloga da naslov — koji i inače mora sadržavati što konkretnije nazive osoba, mjesta, perioda i događaja na koje se građa odnosi — bude i na jednom svjetskom jeziku, a ujedno da se opremi i šifrom po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. Odmah iza naslova štampao bi se — prema tom prijedlogu — rezime u originalnom i onom istom svjetskom jeziku. To je zato da se snimanjem i kasniiom brzom reprodukcijom takvog naslova i rezimea može napraviti veći broj bibliografskih kartica, upotrebljivih u svim svjetskim bibliotekama. Principijelno je pitanje da li uz objavu izvora na nekom stranom jeziku treba i naučnoinformativni aparat dati na tom istom stranom jeziku, na našem Jeziku ili dvojezično. Razumljivo je da će idealno, ali najteže rješenje biti dvoiezičnost. U praksi će za određene dijelove naučnoinformativnog aparata, npr. za" predgovor, doći gotovo uvijek u obzir naš ierik. a u nekim dijelovima, pretežno u indeksima, štampat će se objašnjenja na originalnom stranom jeziku, uz ona na hrvatskom. 97. PREDGOVOR I UVOD. Friedberg 111 tumači u čemu je razlika između predgovora i uvoda: predgovor je posvećen opisu dokumenata i metodologije upotrijebliene .pri izdavanju, a uvod je stvaran, ti. objašnjava historijske događaje koji se spominju u izdanim dokumentima. No neki autori ne paze na ovu distinkciju i zahtijevaju ili dopuštaju da se u predgovoru komentiraju i ocjenjuju i povijesna zbivanja što čine sari ržai publiciranih spisa. Predgovor mora obuhvatiti odgovore na ova pitanja: — koji je predmet, cilj i opseg izdanja — koja su priiašnia izdanja istih izvora — odakle se crnila građa, u kojoj mjeri su ispitani arhivski fondovi što su poslužili kao podloga za izdanje — karakterizaciia pojedinih vrsta pregledane i izdane građe 111 o. c, str. 92. 186
