ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 350

u Hrvatskoj zauzimalo važno mjesto u djelatnosti Dvorskog ratnog vijeća. Na različite poslove oko uguši van ja bune i zatim saslušavanja uhapšenih ustanika odnosi se oko 90 regesta. Sadržaj regesta, koji se odnose na bunu, prikazali smo u Izvještaju o istraživanju građe o seljačkoj buni 1573. u austrijskim arhivima u 1968. godini. (Arhivski vjesnik XI—XII, 1968—1969, 459—464). Regesti iz protokola Dvorskog ratnog vijeća predstavljaju izvor za historiju seljačke bune 1573. Iako su ti regesti obično veoma kratki i ne kazuju mnogo, ipak daju uvid u djelatnost vojnih vlasti na suzbijanju bune i sadržavaju nepoznate podatke o saslušavanju seljačkih vođa poslije njena uguši van ja. Navedene regeste objavljujemo u cjelini u drugom dijelu »Nove građe o seljačkoj buni 1573.« u ovom svesku Arhivskog vjesnika. Snimljeno je 50 stranica protokola. C) DRŽAVNI ARHIV U BEČU U Državnom arhivu u Beču (Haus — Hof — und Staats Archiv) pregledane su glavne serije spisa iz velike skupine »Ungarische Acten« (Acta Hungarica): a) Allgemenie Akten 1572—1574, (sv. 98—105) b) Comitialia 1573. c) Montanistica und Fortifikazionen Odgovarajuće vremensko razdoblje pregledano je i u serijama skupine spisa »Oesterreichische Acten« (I. Ö. Gruppe): a) Allgemeine Reihe b) Specialia. U »Habsburglotaringisches Farn. — Archiv« pregledana je kartoteka korespondencije cara Maksimilijana II i nadvojvode Karla. U svim navedenim fondovima i serijama nalazi se mnogo dokumenata o hrvatskoj povijesti, napose o ratovima s Turcima u XVI stoljeću. Ali o seljačkoj buni 1573. nije pronađen ni jedan spis, iako se ban Juraj Draskovic — kako navodi Rački — »dopisivao s kraljevskim dvorom, te bi se svaki nadao ondje tragu tim događajem« (Starine VII, 165). Pregledane su i dnevne novosti (»Sonderbestand handgeschriebener Zeitungen«, g. 1573.), koje su stizale kralju, ali one govore skoro isključivo o događajima u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. D) DVORSKI KOMORSKI ARHIV U BEČU U Dvorskom komorskom arhivu u Beču (Hofkammerarchiv) građa o seljačkoj buni istraživana je u 6 fondova. Najvažnija građa o buni u tom arhivu pronađena je u fondu: 1. Hoffinanz in Ungarn (Ungarische Hoffinanz) U tom se fondu čuvaju spisi o kraljevskim financijama i posjedima u Ugarskoj. Osobito su važni spisi o vlastelinstvima, koja su zbog izumiranja plemićkih ili velikaških obitelji, ili iz nekih drugih razloga, bila devoluirana kraljevskom fisku. Među takvim vlastelinstvima bio je i Susjedgrad. Spisi o tom vlastelinstvu pojavljuju se već oko 1550. i zatim teku do 1574. godine. U fondu se nalaze intentari tvrđava Đurđevca i Koprivnice iz 1556, popisi i procjene vlastelinstva Steničnjaka iz 1569, urbar vlastelinstva Koprivnice iz 1574. i popis okolice Bihaća. 350