ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 315
uredovnih prostorija, metalne police, metalne kasete za posebno vrijedne dokumente, visina stropova 2 m i dr. Može se napomenuti da je oprema zgrade Arhiva Hrvatske u Zagrebu u mnogome slična ovoj, na pr. izvedba metalnih polica, metalne kasete, vitrine u izložbenoj dvorani i dr. U nastavku spremišta, ali i sa posebnim ulazom sa redovnog stubišta, nalazi se stalna izložba posebno interesantnih i karakterističnih dokumenata iz povijesti Austrije (period 789—1955. god.). Direktor Dr. R. Blaas napomenuo je uz ostalo, da Državni arhiv ima i laboratorij za restauraciju, ali da njegov kapacitet ne pokriva postojeće potrebe. Zbog pomanjkanja vremena ovaj laboratorij nije posjećen. Na večer ovog dana održana je drugarska večer u Grinzingu. U srijedu 8. rujna prije podne, u predavaoni Akademije za likovne umjetnosti Prof. Dr. H. Kortan iz Majstorske škole za konzerviranje i tehnologiju (Meisterschule für Konservierung und Technologie), govorio je o podlogama i bojama koje se upotrebljavaju pri slikanju tehnikom tempere. Ovo je posebno važno pitanje za restauratore, jer je većina minijatura na rukopisima slikana upravo temperom. Naime, način restauriranja iluminiranih rukopisa pisanih bilo na papiru bilo na pergameni zavisi u velikoj mjeri p osobinama upotrebljenih boja. U diskusiji je ponovo potaknuto pitanje načina i mogućnosti efikasnog restauriranja rukopisa, a naročito minijatura, u čijem sastavu ima zelenih boja na bazi bakra. Na mjestima gdje se nalaze takve boje, nastaju prvo žute do smeđe mrlje na poleđini, a s vremenom bilo papir bilo pergamena na mjestima gdje se nalazila ta zelena boja »progore« i ispadaju. No to pitanje ostalo je i ovdje otvoreno. Po završenoj diskusiji H. Neustifter, restaurator Muzeja za primijenjene umjetnosti pokazao je uz prigodna objašnjenja, kolor diapozitive raznih vrsta papira, oštećenja na papiru, a posebno vrlo interesantne presjeke, snimljeno pomoću mikroskopa. Nakon toga je Prof. Dr. H. Kortan proveo učesnike sastanka kroz učionice i radionice Majstorske škole za konzervaciju i tehnologiju u kojoj se između ostalih školuju i budući akademski restauratori. U toku diskusije bilo je govora o statusu i mogućnostima zaposlenja akademskih restauratora, kao i o statusu restauratora koji nisu završili majstorsku školu, ali koji su u toku rada i prakse, te nakon položenog posebnog ispita stekli specijalizaciju za pojedine struke (na pr. restauriranje metala, dokumenata, grafike i dr.). U toku podnevne pauze, izvan zvaničnog dijela programa posjetila sam Zbirku papirusa (Papyrussammlung), koja se nalazi u okviru Nacionalne biblioteke Austrije. Uz zbirku se nalazi i specijalno opremljen laboratorij za restauriranje dokumenata na papirusu. Poslije podne istoga dana posjećena je Grafička zbirka Albertina. Učesnike sastanka pozdravio je i proveo kroz zbirku direktor Prof. Dr Koschatzky. Uz zbirku Albertina nalazi se i vrlo dobro opremljeni laboratorij za restauriranje grafičkog materijala. Rukovodilac laboratorija Prof. J. Gold pokazao je na koji su se način čuvale grafike u prošlosti i kako se čuvaju sada, te je prikazao način restauriranja nekih posebno interesantnih slučajeva. Nakon pregleda Grafičke zbirke Albertina, učesnici sastanka uputili su se autobusima "u Vojno-historijski muzej (Heeresgeschichtliches Museum), koji s nalazi u prostorijama bivšeg Arsenala. Učesnike je pozdravio i proveo kroz najvažnije dijelove Muzeja direktor Dr. J. Ch. Allmayer-Beck. U Muzeju koji je inače vrlo zanimljivo i pregledno postavljen, može se naročito istaknuti interesantan način izlaganja grafičkog materijala. Grafike u posebno izrađenim paspartu-ima, smještene su u okvire, koji se nalaze na stalcima učvršćeni u obliku knjige ili lepeze, najčešće u okomitom položaju, tako da se mogu »listati«. Kroz laboratorij ovog Muzeja učesnike je proveo uz sva potrebna objašnjenja rukovodilac laboratorija restaurator H. Tomaschko. Osobito je važna grana djelatnosti laboratorija Vojno-historijskog muzeja izrada poseb315
