ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 305

PRIKAZI — RECENZIJE ARCHIVMITTEILUNGEN, 1970'. br. 3, 4, 5 i 6, Izdanje Arhivske uprave Njemačke Demokratske republike. Iz navedenih brojeva ovog dvomjesečnika dajemo prikaz članaka koji se neposredno odnose na arhivsku teoriju i praksu izostavljajući razne prigodne članke i slično. O primjeni novih i budućih metoda arhiviranja kod kojih će se sve više primjenjivati kao izvori informacija tonske, magnetske i filmske trake te o načinu dobijanja podataka sa takvih izvora informacija pišu H. Weiss, »Einige Aspekte zukünftiger Informationsspeicher« (3); B. Brachmann, »Die heuristische Umsetzung von informationstheoretischen Kenntnissen im Arcnivwessen« (3) i »Die Anwendung mathematischer Begriffe in der archivalisch — historischen Arbeit« (5). U dva Članka se raspravlja o problemu arhivske službe u zdravstvu. H. S. Gold i W. Köhler u članku »Zu einigen Fragen der Bewertung und rationellen Aufbewahrung speziellen Schriftgutes des staatlichen Gesundheitswesens« (3) pišu o problemima čuvanja arhivske građe u oblasti zdravstva DDR-a u kojoj godišnje nastaje 50000 tekućih metara registraturne građe. Dok registraturna građa upravnih organa zdravstva i uprava zdravstvenih ustanova podliježu općim kriterijima procjene vrijednosti iznesenim u »Grundsätze der Wertermittlung für die Aufbewahrung und Kassation von Schriftgut der Sozialistische Epoche in der DDR« (Izdanje Državne arhivske uprave 1965), specifičnost predstavlja građa koja nastaje kod medicinskih ustanova koja se sastoji od bolesničkih listova, foto i röntgenskih snimaka, podataka o bolestima itd. i koja za medicinu ima praktičnu i znanstvenu vrijednost. Čuvanje ovakve građe utvrđeno je na 30 godina. Pisci raspravljaju o racionalnijem čuvanju ovakve građe i o mogućnosti mikrofumiranja iste budući da nastaje problem prostora. K. Hollmann u članku »Versuch einer archivischen Dokumentation im Kreiskrankenhaus Neustrelitz« (6), piše o novim iskustvima arhiviranja bolesničkih listova. Dva članka se odnose na zaštitu od požara. Arnold Hober, »Brandschutz in Archiven«, (3), piše najprije o općim zakonskim propisima za zaštitu od požara u poduzećima i ustanovama, a zatim o posebnim mjerama za zaštitu od požara u arhivima. Opisuje i aparate za gašenje požara koji stoje na raspolaganju u arhivima ističu njihove prednosti i nedostatke; H. Koch, »Über die Behandlung von brandt- und wassergeschädigitem Archivgut«, (4), piše o mogućnosti spašavanja arhivske građe oštećene od vatre pri različitim stupnjevima oštećenja. Također se u članku govori i o mogućnostima uklanjanja oštećenja nastalih od vode pri gašenju požara. Nekoliko članaka posvećeno je obrazovanju arhivskog kadra i to arhivskih asistenata (što odgovara našim arhivskim manipulantima). Na ovo radno mjesto primaju se svršeni đaci desetrazredne općeobrazovne politehničke 20 Arhivski vjesnik 305