ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 290

štvene potrebe u razvitku svake pojedine djelatnosti, a naročito: njihovu specijalizaciju i racionalizaciju. Bez ovakvih konkretizacija ponavljale bi nam se slabosti: da nasuprot divnim načelnim formulacijama u ustavu i zakonima stoje počesto ispodprosječna praktična ostvarenja. Taj raskorak moramo ukloniti. Iznevjerili bismo ono najvrednije, ono najhumanije i najprogresivnije u samoupravljanju, kada to samoupravljanje ne bismo dogradili u znaku borbe protiv navedenih slabosti. Dosljedno spomenutoj širini i temeljitosti, značaju i zadacima reformnog i revizionog zahvata, razmotrit ćemo ovom prigodom neka načelna pitanja našeg arhivskog zakonodavstva, usredotočivši pažnju na: 1) objekt zaštite; 2) svrhu zaštite; 3) načela zaštite; 4) organske cjeline arhivske građe i 5) mjesto revidiranog arhivskog zakona. 1. Objekt zaštite Kako najpotpunije i naj adekvatni je precizirati objekt zaštite u jednom zakonu o zaštiti arhivske građe i arhivima, to je bilo jedno od osnovnih pitanja koje smo razmatrali i prije deset godina prigodom priprema i donošenja prvog takvog zakona u SR Hrvatskoj

1

. Danas, prigodom revizije arhivskog zakonodavstva, mogli bismo, teoretski uzevši, obnoviti diskusiju o svim načelnim pitanjima koja se tu javljaju kao npr.: Što je arhivska građa? Kojim bi se najpogodnijim terminom obuhvatila arhivska građa u nastajanju? Da li je svrsishodnije definicije za oba termina uopćiti, odnosno da li treba u zakon unositi njihove definicije? itd. Čini nam se, da nema potrebe obnavljanja takvih diskusija. Kod donošenja zakona 1962. god. bilo je dovoljno iscrpnih diskusija, a dovoljno je izneseno i argumenata za definiranje kako »arhivske građe« tako i »registraturne građe« u zakonskom tekstu. Isto tako smo i u stručnoj literaturi dovoljno objasnili sva relevantna pitanja vezana uz ovaj problem

2

. Kolikogod su s teoretskog gledišta uvijek zanimljive rasprave o spomenutim definicijama, te bi bilo korisno da se na njih navraćamo radi unapređenja arhivističke teorije, mišljenja smo, da se u ovom času ne možemo upuštati u takve rasprave. Poglavito stoga, što rad na reviziji zakonodavstva moramo ekspeditivno obaviti, a u kompleksu te revizije imamo razmjerno mnogo drugih važnijih i aktualnijih pitanja koja treba temeljito raspraviti. Umjesto teoretskog razmatranja mnogo je važnije praktično pitanje, koje bismo postavili i formulirali ovako: Da li su se u praksi službe zaštite arhivske građe kroz proteklih deset godina uočile neke slabosti i poteškoće, što se mogu svesti, u bilo kojem vidu, na nepotpunost ili neadekvatnost onakvih definicija »arhivske građe« i »registraturne građe« kakve je definicije sadržavao Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima iz god. 1962? Ni kroz proteklih deset godina postojanja 1 Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima (Narodne novine SR Hrvatske, br. 41, Zagreb 18. X 1962). 2 B. Stulli, »Arhivska građa« u novom arhivskom zakonodavstvu SR Hrvatske (Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, sv. X, Rijeka 1964—1965), posebno str. 294—308; B. Stulli, Osnovni principi novog arhivskog zakonodavstva u SR Hrvatskoj (Arhivski vjesnik, sv. VII—VIII, Zagreb 1964—1965), str. 342—343. 290