ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 285

i njihovu vezu s najznačajnijim ljudima s kojima su korespondirali. Vrlo je važno da u ovom dijelu predgovora damo pregled važnijih događaja u obitelji, bilo da su se oni odnosili na promjene imovinskih prilika, bilo na ugled u društvu. U drugom dijelu moramo dati povijest same građe, prikazati sistem kojim je obitelj vodila administraciju, opis i obrazloženje našeg rada na fondu, kao i šeme po kojoj smo rasporedili građu. Objasnit ćemo svaku seriju i podseriju, a napomenut ćemo i cjeline originalno sačuvane. Vrlo je važno da donesemo podatke o dijelovima građe koji su propali i koji su otuđeni, ako nam je to moguće utvrditi. Slijedit će šema sistematizacije građe s oznakom signatura, pa popis kratica. U prilogu je dobro donijeti genealoško stablo glavne obitelji, a isto tako i srodnih, ako je i njihova građa dana u inventaru, »jer će to istraživačirha u mnogome olakšati snalaženje u građi. Na kraju inventara dat ćemo sva tri indeksa, a isto tako bibliografiju djela o obitelji i njenim pojedinim članovima, bibliografiju fonda, kao i djela koja su pojedini članovi obitelji objavili. Inventari ličnih i obiteljskih arhiva koje objavljuje uprava arhiva Francuske ilustrirani su fotografijama bilo značajnijih članova, bilo vrijednih i vizuelno efektnih dokumenata, što sve približava fond korisniku. Za naročito vrijedne dokumente, a posebno za diplome možemo se odlučiti i na izradu regesta, iako se danas regesta u svijetu sve manje prakticiraju, jer se u njima previše odražava lični interes arhiviste, a cijeli sadržaj dokumenta nije moguće dati. Ako se ipak na to odlučimo, onda ćemo svu građu u inventaru prikazati sumarnim načinom, jer bi inače u regestima ponavljali dijelove dane analitičkim načinom. Regesta pisana u obliku kartoteke složit ćemo kao katalog bilo tematski, bilo kronološki, a objavit ih možemo u prilogu inventara sa zajedničkim indeksima. Tokom sređivanja građe prikupljamo podatke za naučno-informativna pomagala. Nastojat ćemo bilježiti što više podataka iz sadržaja svakog sveska, fascikla i dosjea. Ti neće svi ući u inventar, ali će nam poslužiti za predmetni katalog, koji je itekako koristan za proučavanje fonda. Osim navedenih naučno-informativnih sredstava potrebno je da imamo i vodič fonda. U vodiču će se ponoviti mnogi podaci koji dolaze i u inventar, ali će doći i podaci koje u inventaru nismo dali. Od tih bi spomenula opis građe po serijama i podserijama, što ćemo donijeti opširnije i slobodnije, nego što smo to mogli dati u inventaru. Dužnost je arhiviste da naučno-informativna sredstva budu što bolje sastavljena, jer su ona značajan prilog arhivske službe razvoju povijesne znanosti. Korištena literatura: I. Beuc, Rukopisna ostavština Vjekoslava Spinčića (Arhivski vjesnik III, Zagreb 1960, str. 233—278). A. Breeneke-W. Leesch, Archivkunde, Leipzig 1953 (prijevod za internu upotrebu u izdanju Saveza društava arhivista Jugoslavije). Eugenio Casanova, Arhivistica, Siena 1928 (Ristampa anastatica 1966). 2B5