ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 225

U protokolima iz 1573. i 1574. godine nalazi se desetak regesta o saslušavanju ustaničkih vođa Ilije Gregorića i Mihajla Gušetića u Beču. Ti regesti pokazuju da njihova saslušanja nisu završena zadnjim poznatim zapisnikom od 11. svibnja 1573. Na temelju istražnih spisa iz Graza sastavljena su 13. VI 1573. u Dvorskom ratnom vijeću nova pitanja za saslušavanje Ilije Gregorića.

6 Ta su pitanja upućena bečkom gradskom sucu Johanu Huetstockeru. Upute za dalje Gregorićevo saslušavanje poslane su Huetstockeru ponovo 13. kolovoza 1573. Zapisnici s tih saslušanja nisu se sačuvali. U svibnju 1574. sudac Huetstocker je dobio upute o otpremanju Gregorića i Gušetića u Hrvatsku. Regesti pokazuju da je Dvorsko ratno vijeće o buni uputilo nekoliko memorijala ugarskim dvorskim savjetnicima i Ugarskoj dvorskoj kancelariji. Ti se memorijali također nisu sačuvali. U studenom 1573. stigle su u Dvorsko ratno vijeće vijesti da hrvatski seljaci pripremaju novu bunu. Vijeće je povodom toga razaslalo više naloga da se eventualna pobuna preduhitri vojnom silom. II Drugi dio građe koju objavljujemo potiče iz tzv. Fuggerovih novosti (Fuggernachrichten). Poznata trgovačko-financijska kuća Fuggera iz Augsburg a imala je svoje plaćene dopisnike po svim većim evropskim gradovima koji su je izvještavali o važnijim događajima. Informacije iz tih dopisa služile u Fuggerima za vođenje financijske politike. Danas se izvještaji Fuggerovih agenata smatraju prvorazrednim povijesnim izvorom. Izvještaji Fuggerovih dopisnika pisani su rukom, ali već u obliku pravih novinskih izvještaja. Svaka je vijest započinjala oznakom mjesta i datuma, kao što danas započinju novinski izvještaji. Prijepisi izvještaja, što su ih primali Fuggeri, čuvaju se danas u nekoliko kodeksa u Odjelu rukopisa Austrijske nacionalne knjižnice u Beču. Vijesti o seljačkoj buni 1573. nalaze se u kodeksu br. 8949. Prva vijest o buni poslana je Fuggerima iz Beča 9. veljače 1573. kao glavna vijest toga dana. Dopisnik je javljao da se u Hrvatskoj, Kranjskoj, Štajerskoj i Koruškoj pobunilo oko 20.000 seljaka. Znao je da su začetnici bune podložnici Franje Tahyja, koji su se na njegove postupke žalili caru. U tom izvještaju zapravo i nema podataka koji se ne bi znali iz drugih izvora, ali je ipak interesantan jer pokazuje kakve su glasine o buni stigle u Beč. Izvještaj dalje pokazuje da je buna izvan granica Hrvatske imala snažan odjek. Dopisnik se, kao i mnogi drugi feudalci, pribojavao da se buna može rasplamsati u veliki seljački rat sličan onima iz početka XVI stoljeća. Izvještaj dopisnika iz Beča od 15. veljače 1573. objavio je 1840. Josip Chmel u knjizi o povijesnim rukopisima Dvorske biblioteke u Beču.

7 Kako se radi o teško dostupnom djelu, taj izvještaj ponovo objavljujemo. U njemu se govori o nekoj neodlučnoj bici između ustanika i nadvojvo« Arhivski vjesnik XI—XII, 1968—69, str. 37—38. 7 Die Handschriften der k. k. Hofbibliothek in Wien, im Interesse der Geschichte, besonders der österreichischen, verzeichnet und excerpirt von Joseph Chmel, Bd. 1, Beč 1840, str. 356. Arhivski vjesnik 225