ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 203

roškoj župi (»anime n.o 3088«), i uz to napomena da je Anagraf predan općinskoj upravi 5. rujna 1828. godine. Varoška župa (»Parochia Sancte Marie Ortorum«) postoji od početka XVII stoljeća, kad je nešto stanovništva iz tada dokinute zažvinske župe kod Gornjeg Polja, koje je ukupno imalo 62 kuće i 420 duša, zbog turskih navala i pustošenja prešlo u Varoš,

10 gdje se nalazila stara crkva, a od 1740. godine nova »ante portam Sibenici«, kako se nalazi zabilježeno u maticama iz konca XVII stoljeća.

11 Dvjesta godina kasnije, tj. godine 1828. kad je načinjen Varoški anagraf, varoškoj župi pripada ovo područje: prigradsko naselje Varoš, selo Crnica, zatim Bilice i Vrulje. Lukovnik, Pokoje! (odlomak Bilica), Dubrava, Danilo, Donje Polje, Brnjica, Goriš, Radonić, Konjevrate, Čvrljevo, Gradina i Lozovac. Dakle, područje južno od rijeke Krke i čikole, koje istočno ide od Brnjice, Radonića na Danilo, a zapadno od Crnice do Bilica. Stanovništvo tog područja obuhvaća Anagraf od 1828. godine, baš tim redom navodeći stanovništvo župe, odnosno popisne jedinice. Interesantno je da se šibensko prigradsko naselje Varoš, od starine poznato »In Orthis« (u Vrtlinama, u Vrtlima)

12 naziva u Anagrafu II Borgo Grande (Veli Varoš). Takav naziv, koliko je poznato, upotrijebljen je samo u ovom anagrafu, i to vjerojatno zbog toga što je uobičajeni talijanski termin Borgo di Terra Ferma širi pojam, pa je župnik nazivom Veli Varoš označio prigradsko naselje.

13 Varoški anagraf ima 4 kolone. U prvoj je redni broj obitelji, u drugoj su imena, odnosno imena obitelji ili domaćinstva, u trećoj starosna dob svakog člana, a u četvrtoj su bilješke. Anagraf je opskrbljen tankim koricama. Ukupno ima 46 listova. Redni broj (»n.o prog.o delle famiglie«) ide do 580 koliko je u Anagraf uneseno obitelji. Međutim, omaškom pisara brojevi od 70—79 su preskočeni, a br. 543 se ponavlja, što znači da je stvarni broj obitelji 571. Kad se k tome isključe pod br. 248 imenovane redovnice trećoretkinje sv. Frane (svega 8), ukupan je broj svih obitelji u varoškoj župi 1828. godine iznosio 570. U drugoj koloni Anagraf donosi najvažniju erađu. Svaka obitelj ili domaćinstvo ima svoj redni broj, te je na prvom mjestu ime i prezime oca, odnosno domaćina s oznakom imena Čiji je sin (di ako je živ, q.m ako je mrtav), ispod toga je ime i djevojačko prezime žene (s obligatnom oznakom moglie), a nakon toga slijede samo imena djece, obuhvaćena vitičastom zagradom uz koju je označeno ime oca. U tom dijelu mnoštvo je podataka, naročito za stanovništvo predgrađa Varoš, a manje za sela 10 Krsto Stošić, VaroŠka župa u Šibeniku. Šibenik 1932, str. 6. " Historijski arhiv Zadar, inv. br. 1258, Šibenik (Dolac), knjiga krštenih 1658—

Ï70O, die 6 aprilis 1692, str. 16a. 12 Domenico Zavoreo, Trattato sopra le cose di Sebenico, S. IX, rukopisno djelo, prijepis u Muzeju grada Šibenika. 13 Na šibenskom području postoje još dva Varoša, i to tribunjski Vrtli ili Varoš i pirovački Varoš. TJ Pirovcu se onaj dio među zidinama, koje su porušene 1884. godine, nazivao Selo, a izvan njih je Varoš. Tako je bilo i u starom Šibeniku: »extra muros« je bilo naselje »In orthis«, odnosno »prope Civitatem« (v. Krsto Stošić, Sela šibenskog kotara, Šibenik 1941, str. 141, 142, 144. i Zavoreo, ib.). 203