ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 157
volucije, a na koncu naglasuje: da nepostoji nikakva Jugoslavija, nego militaristička i pljačkaška velika Srbija pod službenim nazivom kraljevstvo S.H.S. 85 d) Pismo generalnog tajnika M.K.S. Dombala i Krasnova, kojim se Radić i Košutić 86 pozivlju na sjednicu od 1. VII 1924. radi formuliranja stupanja H. R.S.S. u M.K.S. 87 Na toj sjednici je pod predsjedanjem Smirnova i Krasnova izvršen pristup i prihvaćen i potpisan po punomoćnicima ugovarajućih stranaka, — naime po Smirnovu i drugovima za M.K.S. i Radiću i Košutiću za H.R.S.S., te je 0 tom pristupu sastavljen protokol u kojem se nalazi i ova stavka: »Pošto se izjava predsjednika H.R.S.S. druga Stj. Mirko vica Radića podudara u osnovnim tačkama sa ustanovama Prve medjunarodne seljačke konferencije, kao 1 sa zadaćom M.K.S. u pitanju borbe za zemlju, za oslobođenje nacionalnih manjina, za radničko seljački revolucionarni blok, to predsjedništvo M.K.S. odlučuje primiti H.R.S.S. u svoj sastav«. 88 e) Da je seljačka internacionala nuzorganizacija kominterne zaključuje državno odvjetništvo iz slijedećih okolnosti: I. Upućuje se na onaj stavak u gornjem zapisniku, koji govori o obrazovanju radničko seljačkog revolucionarnog bloka. 2. Zaključuje se to iz historičkog razvitka seljačke internacionale, koja je stvorena po sovjetskoj vladi u svrhu unašanja komunističkog programa u sela. 3. Razabire se to iz stenografskog otiska drugog kongresa komunističke internacionale (strana 607 otisaka) iz kojega proizlazi, da je već drugi kongres bio na stajalištu, da se bez uvlačenja seljaka u revolue, borbu ne može ni zamisliti ostvarenje- ciljeva treće internacionale, i da je već tada, godine 1921. prihvaćena po inicijativi samog Lenjina rezolucija, u kojoj je glede agrarnog pitanja izrečeno, da se ne može ni zamisliti provod jenje komunističkih načela i obaranje eksploatatora bez unašanja klasne borbe u selo i bez ujedinjenja radnih masa seljačkog i gradskog proleteriata. 4. Ustanovljeno je nadalje iz spisa, koje sudu predleže, da je poslije četvrtog kongresa kominterne godine 1924. odlučeno, da se iz redova vod ja i predstavnika kominterne obrazuje seljačka internacionala. Stoga i nailazimo u predsjedništvu M.K.S. predstavnika kominterne: Smirnova, Krasnova, Dombala, te je napokon i opravdan zaključak, da sovjetska vlast ne bi ni dozvolila organizaciju, koja se ne bi podudarala sa njenim ciljevima a ne bi ni svojim članovima dozvoljavala, da budu funkcioneri u takovoj organizaciji. 5. Kod Radića pronadjena je fotografija Sandomirskoga sa posvetom, u kojoj se ističe anarhističku uvjerenje posvetitelja 89 ; nadalje je ustanovljeno, da je 85 Ovo pismo Stj. Radića od 27. VI 1924. objavljujemo u prilogu br. 3 pod 3.6. 86 Ing. August Košutić, narodni zastupnik. U ovo vrijeme nije još bio član vodstva HRSS. Pratio je Stj. Radića na putu u Moskvu. U istrazi ga se teretilo: . . . »bio i osobno sa Stj. Radićem u Moskvi i prisustvovao navedenim sjednicama, te sastavio članak pod naslovom 'Gospodarska snaga Sovjetskog saveza' u kojemu postavlja sovjetsko uređenje države kao jedini način, da se nakon svjetskog rata seljačko gospodarstvo učvrsti i unaprijedi, a radnici i seljaci da imadu jedini dobiti svu vlast u državi u svoje ruke« . . . (v. IHRP, ZB-S-11/56, zapisnik od 9. I 1925. sačinjen kod Kr. Sudbenog stola u Zagrebu). 87 Ovo pismo objavljeno je u prilogu br. 3 pod 3.7. 88 Zapisnik navedene sjednice od 1. VII 1924. vidi u prilogu br. 3 pod 3.8. 89 Nije sačuvana. 157
