ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 148
današnjem ustavu pripada« 44 . .. . »Istraga proti predsjedniku Stjepanu Radiću dovršena je po drugi put, dne 10. srpnja, te državno odvjetničtvo (dotično nadodvj etničtvo) mora po zakonu u roku od osam dana, dakle do subote dne 18. srpnja, ili podići optužnicu, ili postupak zavrći (zabaciti). Po zakonu može državno odvjetničtvo doduše tražiti dopunjen je iztrage, ako sud na to pristane. Jedan put je sud već na takvo dopunjenje pristao, jer je iztraga već jedan put bila posve gotova i cieli spis predan državnomu odvjetničtvu, dne 10. lipnja. Sud je zadovoljio onomu, što je državno odvjetničtvo od njega tražilo, te se je tako iztraga produljila za čitav mjesec dana i traje sada u svem već preko šest mjeseci. Odmah dne 10. srpnja pošao je državni nadodvj etnik dr. Aleksander u Beograd, da kao činovnik po hrđavom običaju pita ministra pravde i vladu, što da radi. To je u kratko vrieme već treći put, što državni nadodvj etnik u toj stvari ide u Beograd. Prvi put je našao još Lukinića, s kojim je najtiesniji prijatelj, te je od Lukinića za stalno dobio upute bez obzira na to prijateljstvo u podpunom skladu sa zakonom i pravdom, kako to obadvoje shvaća dr. Lukinić, koji je radi toga shvaćanja baš ovih dana došao u parlamentu pod optužbu. Drugi put je državni nadodvj etnik govorio sa zamjenikom dra Lukinića, zloglasnim slovenskim batinašem drom Zer javom, koji i zakone i pravdu shvaća i u praksi provodi baš kao i Lukinić, te je radi prakse prema tomu shvaćanju bio već odsuđen na šest mjeseci tamnice, ali je pomilovan. I Žerjav je dao dru Aleksandru za stalno jednake upute kao i Lukinić. S kim je dr. Aleksander govorio sada, po treći put, to se ne zna. Ali se u ponedjeljak, dne 13. srpnja, kad ovo pišemo, još nije povratio, a iz Beograda je međutim sa više strana došla viest, da je mnienje državnoga odvjetničtva i nadodvjetničtva u Zagrebu, da obtužnica nema nikakvoga zakonskoga temelja« 45 . — 19. VII 1925. zaprisegnuta je »narodna i seljačka vlada« u Beogradu. Nova vlada održala je odmah prvu sjednicu i donijela zaključak, da se kralju predloži abolicija ili poništenje svakog daljnjeg sudskog postupka protiv Stj. Radića i vodstva HSS, te je o podne istoga dana stigao u Zagreb hitan brzojav, kojim se službeno javlja, da je kralj podpisao ukaz o aboliciji i da se Stj. Radić pusti na slobodu. Još prije toga bilo je pušteno vodstvo HSS po naredbi ministra unutrašnjih djela B. Maksimovića 46 . . .. »Mi smo taj sporazum isto tako morali napraviti, jer je bila nužda, a mi smo ga i htjeli napraviti, jer smo nuždu razumjeli« ... »Mi smo pravili republikanske note. Dva glavna akorda (glasa) zadržali smo, a to je: suverenost naroda i parlamentarna vladavina. Zapazili smo temelj federalizma, dubok, širok, u podpunoj samoStr. 1 u članku M. Račana: »Prevara ili pravi sporazum«, Str. 6 u rubrici: »Političke i kulturne viesti«. Str. 6 u rubrici: »Političke i kulturne viesti«.
