ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 520

kategorija registraturne građe« od 5. oktobra 1961. R. Jahn piše o arhivskom radu u znanstvenim ustanovama, a zatim L. Bänsch, W. Bloss i A. Schlegel iznose iskustva u radu sa 16 mm filmom u arhivskoj reprografiji i naglašavaju njegovu prednost nad ostalim filmovima. U ovom broju također su prikazana neka iskustva Arhiva poduzeća (Betriebsarchive) i to u kalijevoj industriji, veoma važnoj grani istočnonjemačke privrede gdje je 1967. osnovan tzv. »Endarchiv« za tu granu privrede koji pod sobom ima 19 nižih arhiva. Članak se odnosi na primjenu novog okvirnog plana akata (Rahmenaktenplan) koji olakšava postupak kasacije odnosno odabiranja registraturne građe. K. Kuba piše o arhivima sindikalnih organizacija i o njihovom društveno-političkom značenju. H. Lötzke iznosi iskustva suradnje arhivista i historičara u Njemačkom centralnom arhivu, a F. Beck izvještava o savjetovanju Udruženja za povijest Hanze koje se održalo koncem listopada prošle godine u Mühlhausenu (Thüring) sa općom temom: »Promjene strukture trgovine i trgovačkih putova pri prijelazu iz feudalizma u kapitalizam«. Na koncu je bilješka o završenom IX redovitom tečaju Stručne škole za arhivsku službu, koji su završili 19 polaznika i dobili zvanje »državni ispitani arhivist«. Završen je također VI izvanredni tečaj koji su završili 35 polaznika. U drugom broju H. Lötzke piše o zadacima marksističko-lenjinističke arhivistike u DDR-u i naglašava ne samo njenu političko-ideološku poziciju u društvu već i njeno mjesto u sadašnjoj znanstveno-tehničkoj revoluciji. E. Schetelich daje interesantan prikaz razvitka arhivističke terminologije od njenih početaka do sadašnjih preokupacija arhivista DDR-a na izradi jednog arhivističkog rječnika pri čemu pisac obrazlaže problem opsega tog rječnika i svrstavanje pojmova. J. Weiser i M. Kohnke pišu zatim o ulozi arhivistike u kulturnom obrazovanju. K. Meyer iznosi razvitak tehničkih postupaka za snimanje odnosno kopiranje dokumenata u cilju njihovog arhiviranja. H. Schreyer piše o sovjetskim iskustvima u racionalnom radu na fondovima. Izvjestan prostor u časopisu posvećen je osamdesetgodišnjici života profesora dr H. O. Meisnera, istaknutog njemačkog arhivista, i sedamdesetpetogodišnjici Fritza Wieganda također istaknutog arhivista i historičara, direktora Gradskog arhiva u Erfurtu. U prikazu literature I. Rosier piše o časopisu »Sovetskie arhivi«, a R. Engelhardt o reviji »Archivum«. Na koncu treba spomenuti prikaz H. Erbsa o metodama kojima istočnonjemački arhivi stupaju u vezu s javnošću. On piše o dia-seriji koju je izdao Državni arhiv u Weimaru, a koja sadrži različite dokumente i fotografije o izgradnji nove antifašističke vlasti u Thüringiji. Dia-serija se primjenjuje u nastavi u školama. V. Omašić THE AMERICAN ARCHIVIST, vol. 32, 1969. Nr. 1, 2, 3 Časopis The American Archivist za 1969. godinu donosi kroz brojeve 1—3 više vrlo instruktivnih i interesantnih članaka na koje je vrijedno upozoriti. Kako se tematski neki od njih dopunjuju i povezuju, osvrnut ćemo se na njih samo informativno, dok bismo na dva posebno upozorili, jer obrađuju teme, koje do sada nisu objavljivane, te mogu poslužiti kao korisna informacija ili sugestija. Članci »The Archivist and Service« (Nr. 1, str. 5—9. Arhivist i služba) i »The Empire State's Search in European Archives« (Nr. 2, str. 109—123. Američka istraživanja u evropskim arhivima) obrađuju probleme u vezi s korištenjem arhivske građe od strane istraživača, posebno historičara. U tom procesu pripreme i davanja na korištenje građe, autor naglašava kao problem: pronalaženje metoda, kojim bi se, posebno sa stanovišta potreba američkih istraživača, što uspješnije udovoljilo zahtjevima istraživača, koji danas sve više koriste 520