ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)
Strana - 509
U prvom dijelu arhiva nalazi se građa o ovim vlastelinstvima: Varaždin (1770—1823) — pretežno sporovi ob. Erdödy s gradom Varaždinom. Moslavina (1755—1798) — građa o vlastelinstvu i spisi o buni moslavačkih seljaka 1755. Jastrebarsko (1700—1799) — pretežno sporovi s trgovištem. Samobor (1568—1768) — građa o vlastelinstvu i sporovi s trgovištem. Voćin (1768—1770). U skupini spisa pod nazivom »Pisomnosti tykajuée sa jednotlivich panstviev« nalaze se dvije podskupine o posjedima u Hrvatskoj: »Majetok Samobor« i »Rozne chorvâtske majetky«. Podskupina »Majetok Samobor« sadržava dragocjenu građu o samoborskom rudniku bakra (1630—1710) i desetak godišnjih bilanci samoborskog vlastelinstva iz XVII stoljeća. Podskupina »Rozne chorvâtske majetky« (1579—1786) sadržava gospodarske spise vlastelinstava Moslavine, Jastrebarskog, Zelina, Cesargrada i Varaždina (pretežno XVIII stoljeće). Veći dio spisa iz odjeljka »Korešpondencia« također se odnosi na Hrvatsku. Osobito je važna korespondencija onih članova obitelji Erdödy koji su u Hrvatskoj obavljali različite javne dužnosti. Tako se npr. korespondencija bana Petra Erdödyja (1557—1567) pretežno odnosi na ratovanje s Turcima. Dosta nepoznate građe o političkim prilikama u Hrvatskoj i Vojnoj krajini sadržava korespondencija Đure I (1646—1689), Mirka (1640—1689), Nikole (1672—1693) i Đure II (1667—1712). U odjeljku »Publico-politica« nalaze se ove podskupine hrvatskih spisa: »Croatica« (iz XVII i XVIII stolj.): banski spisi, spisi o Vojnoj krajini, saborski spisi itd. »Insurrectionalia ac subsidionalia« (1800—1823) : spisi o insurekciji u Varaždinskoj županiji u doba Napoleonovih ratova. »C o m i t a t e n s i a« (1712—1782): spisi o Varaždinskoj županiji. U drugom dijelu arhiva obitelji Erdödy (»Sekretariat Jana Nepomuka a Josefa Erdödyho«) nalazi se skupina spisa » Chorvâtske majetki« (38 kartonskih kutija). U toj je skupini sistematizirana gospodarska građa o obiteljskim posjedima u Hrvatskoj za vremensko razdoblje 1740—1824. III ARHIVI U AUSTRIJI Naprijed je spomenuto da su 1969—70. u Beču i Grazu temeljitije proučeni fondovi na kojima se radilo već 1968. godine. O građi koja je pronađena u tim fondovima već smo izvijestili u Arhivskom vjesniku. Ta je građa sada priređena za kserokskopiranje (oko 2000 listova).
