ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 467

Od ovih potonjih spomenimo prije svega konferenciju održanu u Parizu 16—22. VII 1962. 13 Sazvao ju je generalni direktor UNESCO-a. Sazvane su države potpisnice citirane haške konvencije od 1954. god., kojih je 39 poslalo svoje predstavnike, a uz njih je još 18 ze­malja uputilo svoje promatrače. U izvještaju stručnjaka, pripremlje­nom za konferenciju, i usvojenom od konferencije, kaže se, da se u postupku klasifikacije preporuča slijedeća kategorizacija: Kategorija A — Kulturna dobra najveće važnosti Kategorija B — Vrlo važna kulturna dobra Kategorija C — Važna kulturna dobra. 14 Kako vidimo ostalo se na okvirnoj trodiobi kakvu je preporučivao i ranije spomenuti Priručnik UNESCO-a iz godine 1954. Recimo odmah da je isti stav zadržala i međunarodna konferencija održana u Zürichu od 29—31. X 1969. god. 15 Do ove konferencije u Zürichu došlo je na način, što je Nacio­nalna komisija za UNESCO Švicarske uz saglasnost Sekretarijata UNESCO-a u Parizu, te u suradnji s Društvom za zaštitu kulturnih dobara Švicarske, pozvala sve evropske nacionalne komisije za UNESCO i sve evropske države potpisnice haške konvencije od 14. V 1954., da prisustvuju jednom »Kolokviju« o primjeni spomenute haške konvencije. Tako je ova konferencija u dokumentima UNESCO-a i u literaturi dobila naziv: »Kolokvij evropskih ekspe­rata o primjeni haške konvencije od 14. V 1954. za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba«. 23 eksperta iz 14 evropskih zemalja saglasilo se, kako smo već rekli, na ovom Kolokviju, uz ostalo, 16 sa istom onom okvirnom kategoriza­cijom, kakvu je preporučila i konferencija u Parizu 1962. god. i koju smo već citirali. Naglašeno je, dakako, i ovom prigodom, da pro­vedba kategorizacije nema nikakvih pravnih posljedica, već da se njome samo utvrđuje prioritet u pripremama za izvršenje zaštitnih mjera. Bilo je, naime, na ovom Kolokviju primjedaba kako je po­jam kulturnog dobra nedjeljiv, te da definicija kulturnog dobra, sadržana u čl. 1. Konvencije dovoljno izričito govori o njegovu zna­13 UNESCO (CUA) 120, Paris, le 3 septembre 1962. Premiere reunion des hautes parties contractantes a la convention pour la protection des biens culturels en cas de conflit armé. Paris, Maison de l'UNESCO 16—25 juillet 1962. 14 Isto, Annexe, page 8, pod 1. a) »Etablissement de repertoires de biens par cate­gories d'importance«. 15 Colloque d'experts européens sur la Convention de la Haye du 14 Mai 1954 pour la protection des biens culturels en cas de conflit armé. Zurich (Suisse), les 29, 30 et 31 octobre 1969. M Sažet ali dobar pregled cjelokupnog rada ovog Kolokvija dao je: L. Engstler, Europäisches Kolloquium. Die Anwendung der Haager Konvention vom 14. Mai 1954 zum Schutz von Kulturgut bei bewaffneten Konflikten (u »Ziviler Bevölkerungsschutz«, Nr. 1, Köln 1970, str. 17—23). 467

Next

/
Oldalképek
Tartalom