ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 449

Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu izdao Nekoliko dubrovačkih listina iz XII. i XIII. stoleća, no tu je objelodanio samo one starije isprave, koje je našao naknadno zapisane u arhivskim knjigama sukcesivno vođenim. G. 1933. izdao je Cremošnik u Sarajevu u maloj brošuri pod naslovom Nova istorijska građa iz Dubrovnika nekoliko samostalnih isprava iz Gradske biblioteke (prethodnice današnje Naučne biblioteke) u Dubrovniku i iz Dominikanskog samostana iz vremena g. 1210. do 1413. Isprave, koje su tada bile u Gradskoj biblioteci, sada se nalaze u Historijskom arhivu u Dubrovniku. G. 1939. izdao je Cremošnik u Spomeniku Srpske akademije samostalne Notarske listine sa Lastova iz g. 1301—1360. dotada neobjelodanjene, koje je našao u Dubrovačkom arhivu. Ipak iz vremena do g. 1378. ostalo je u Dubrovačkom arhivu još neobjavljenih samostalnih isprava i akata, pa je Josip Lučić počeo njih g. 1967. izdavati u Arhivskom vjesniku u Zagrebu. Inače još ranije je Šime Ljubić u svojoj zbirci Listine o odnošajih između Južnoga Slavenstva i Mletačke republike u 10 knjiga od g. 960. do 1469. izdavanoj od Jugoslavenske akademije g. 1868—1891. izdao i mnoge dubrovačke isprave, koje su se tada nalazile u Beču. Tako imamo dubrovačkih isprava izdanih i u Diplomatičkom zborniku i u Ljubićevim Listinama. Od g. 1301. počinju, kako vidjesmo, knjige zapisnika dubrovačkih vijeća, naime malog vijeća, vijeća umoljenih ili senata i velikog vijeća. Već g. 1879. poduhvatila je Jugoslavenska akademija, da izdava te zapisnike pod naslovom Monumenta ragusina. Od g. 1879. do 1897. izdala je Akademija pet svezaka sačuvanih zapisnika od vremena g. 1301. do 1379. s propustom izostavljene godine 1365, a nakon toga nije više nastavila taj korisni rad, i ako nažalost nije bio najbolje izveden, jer ima dosta pogrešaka u čitanju. Konstantin Jireček je u dva navrata podvrgao kritici tu ediciju, i te su kritike korektiv Akademijina izdanja. O svesku I. i II. nalazi se Jirečekova kritika u »Časopis Musea Kralovstvi Českeho. Ročnik LIX«, a o svesku III. i IV. u »Archiv für slavische Philologie. Band XIX«. Već g. 1887. izdala je u redakciji Josipa Gelčića i Lajoša Thallöczy Madžarska akademija ediciju Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusanae cum Regno Hungariae, i to s dokumentima g. 1358—1526. Tu su i samostalne isprave i samostalni akti kao i dopisi te upute iz serije »Litterae et commissiones«, a također izvaci iz knjiga dubrovačkih vijeća iz vremena g. 1363—1523, u koliko se tiču odnošaja Dubrovnika s Ugarskom i Hrvatskom. Jovan Radonić je izdao u nakladi Srpske akademije od g. 1934—1951. ukupno devet svezaka pod naslovom Acta et diplomata ragusina ili Dubrovačka akta i povelje od prve sačuvane isprave g. 1022. pa sve do g. 1807, u kojoj ediciji ponegdje, i ako u maloj mjeri, ima i odlomaka iz zapisnika dubrovačkih vijeća. Radonić nije izdao a nije ni pretendirao da izda sve isprave i akte, već je pravio izbor smatrajući da izdava ono, što je najvažnije. Izdao je osim samostalnih isprava i akata razne dopise i upute iz serije »Literae et commissiones«, neke od njih samo u odlomcima. 29 Arhivski vjesnik 44g