ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 384

Calculus pisanus prema kojem godina po istom stilu »ab incarnatione« počinje 25. III ali prijašnje godine, konkretno trajala bi ova godina od 25. III 1270. do 24. III 1271. ne bi dolazio u obzir da se ovdje primjeni, jer mu priječi šesta godina Karlova kraljevanja. Mora se upozoriti da bez obzira na upotrebu stila tzv. stila Incarnationis, godina se osobito od XII

—-XIV st. računala veoma često u Italiji u trajanju od 25. XII odnosno 1. I do 24. XII odnosno 31. XII tako da je jednostavno obuhvaćala tijek od 12 mjeseci od početka siječnja do kraja prosinca. Zbrojimo li razloge da datiramo ispravu u 1271. godinu: šesta godina vladanja Karlova, stil incarnationis (calculus florentinus), izričito spominjanje 1271. godine u datacijskoj formuli, možemo prijeći preko omaške da je datirana XIV indikcijom koja bi tražila, vukla datiranje isprave u 1270. godinu Isprava je dakle po svoj prilici izdana 29. XII 1271. U dok. 19 Martur de Auclino jamči, uz druge jamce, da će Katuar, sin Šimuna i Benedikt, sin Ursonov građani Vigilije (Bisceglie) do prvog blagdana sv. Andrije apostola (30. XI) predati Pasku Karoli 431 metar (manje 1/3 metra) ulja i stanovitu količinu maslina. Ispravu ćemo iz istih razloga kao i onu iz dok. br. 18 datirati: 3. listopada 1271. Možemo upozoriti da se u dok. 14—19 nalazi izraz, inače dosta rijedak u našim ispravama, XIII stoljeća guadia — vadimonium — sigurnost, jamstvo. Isto tako susreće se rijetko upotrebljavani izraz u našim krajevima mediator. Općenito uzevši dok. 14—19 uklapaju se u bolje i dublje upoznavanje pomorsko-trgovačkih veza Dubrovnika i Apulije, osobito Dubrovnika s gradovima Monopoli i Trani u XIII st. S Monopolijem Dubrovnik sklapa već 1201. ugovor o prijateljstvu. Preko Tranija Dubrovčani uvoze žito i sol, preprodavaju robu iz Bizanta. Iz Monopoli ja nabavljaju ulje. Trgovci iz Tranija opskrbljuju se u Dubrovniku robljem, kožom, bave se u ovom gradu obrtom (zlatari, podstrigači sukna) itd.

9 U tokove takvih i sličnih veza uskočio je Dubrovčanin Martol de Auclino koji u Monopoliju pozajmljuje novac (dvije unce zlata), u Traniju kupuje Grkinju robinju, zadužuje se 600 libara mletačkih malih dinara zacijelo za financiranje trgovačkih pothvata, jamči, sâm prodaje veliku količinu maslinovog ulja, blizu 300 hl. Po toj posljednjoj prodaji Martol de Auclino svrstava se u red grosista koji premeću kroz svoje trgovačke transakcije velike količine robe i novca. » J. Lučić, Pomorsko-trgovačke veze Dubrovnika i Italije u XIII st., Pomorski zbornik 5, 1967, 447—472. 384