ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 8

Uz te dokumente objavljujemo i četiri spisa iz Mađarskog državnog arhiva u Budimpešti. Oni se također odnose na samu bunu, odnosno istragu protiv uhapšenih seljaka poslije njena ugušivanja. Dokument o saslušavanju seljaka u Grazu objavio je 1968. prof. Sinkovics u mađarskom prijevodu.

4 Objavljujući nove dokumente o seljačkoj buni želimo uvodno prikazati i njihovo mjesto u popunjavanju određenih praznina u povijesti bune, kao i značenje koje imaju pri objašnjavanju nekih nedovoljno jasnih ili spornih pitanja. 1. Velik broj spisa iz »Kronesove zbirke« nastao je u vezi s aktivnošću štajerskih vlasti oko stvaranja vojske za uguši van je seljačke bune. Na temelju njih može se dosta cjelovito prikazati ta aktivnost. Štajerski su staleži prve mjere za suzbijanje bune poduzeli već 4. veljače, odmah čim su u Graz stigle prve vijesti o širenju bune u njihovu pokrajinu. Sa svoje sjednice zatražili su da se poduzmu energične mjere protiv pobunjenika u Hrvatskoj, jer su sve vijesti govorile da su oni začetnici cjelokupnog pokreta. O tome su pisali caru i banu Draškoviću.

5 Smatrali su da je buna izbila zbog tiranije susjedgradskog vlastelina Franje Tahyja. Štajersko se plemstvo u prvi mah silno uplašilo. Staležima je već 4. veljače bilo jasno da se buna može rasplamsati u veliki seljački savez (Bund), iako se još govorilo da hrvatski buntovnici »silom privlače na svoju stranu« seljake iz Štajerske. Sa sjednice 4. veljače staleži su uputili proglas o općoj mobilizaciji plemstva (Aufgebot, insurrectio). Određeno je da se naoružani odredi konjaničke (plemićke) i pješačke (građanske) insurekcije okupljaju u Mariboru. U proglasu se dosta uvijeno govorilo da se nad Pokrajinu nadvila velika opasnost.

6 Staleži su isti dan zamolili i zapovjednika Slavonske krajine da protiv buntovnika angažira carsku vojsku.

7 Nove vijesti o buni stigle su u Graz 5. veljače. Staleži su sada saznali da su buntovnici ušli u Štajersku i da ih ima Oko 16.000. Opet su zamolili pomoć od cara. Njemu su javili da štajerski seljaci_masovno prilaze buntovnicima. U Beč je otišao Hans Krištof Zeltnig sa zadaćom da, kao predstavnik Staleža, lično objašnjava situaciju i surađuje pri poduzimanju vojničkih mjera za ugušivanje bune.

8 Usporedo s tim, Staleži su isti dan zamolili vojničku pomoć od kranjskih i koruških vlasti

9 i izdali nove proglase za mobilizaciju plemićke insurekcije. U njima se govorilo da su pobunjeni seljaci započeli pustošiti Pokrajinu.

10 Najintenzivnije vojničke pripreme protiv pobunjenika vršile su se u Štajerskoj od 6. do 10. veljače. Staleži su u tih 5 dana uspjeli samo djelo4 I. Sinkovics, Magyar törteneti szöveggyüjtemeny II/l, 1526—1790, Budapest 1968, str. 174—176. 5 Rački, n. dj., str. 177—178. 6 Zemaljski arhiv u Grazu, Landschaftliches Archiv, Bauernaufstände 1573. (dalje: Bauernaufstände 1573), str. 49. 7 Isto, str. 51—52. 8 Rački, n. dj., str. 182; Bauernaufstände, str. 63—65. 9 Bauernaufstände 1573, str. 67—68. » Isto. str. 73.