ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 442

Uz ova predavanja zanimljiva je rasprava D. Balbonija o čuvanju liturgijskih kodeksa i knjiga (misali, brevijari, lekcionari, graduali i dr.). Kao rezultat svoga izlaganja iznosi da se na temelju crkvenih zakona imaju čuvati u dijecezanskim arhivima prije svega sve liturgijske knjige iz perioda prije tridentinskog koncila (1545—1563); zatim iz perioda poslije ovog koncila do 1614. da se jednako čuvaju: Proprium missarum, Officia propria, Obrednici i Ordines kao svjedočanstvo o razvoju liturgije i duhovnog života u pojedinim dijecezama; konačno iz novijeg doba neka se čuvaju dokumenti u vezi s liturgijskom reformom kao i o crkvenoj muzici i umjetnosti. — Prema tom zaključku zagrebački liturgijski kodeksi koji se čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici morali bi se čuvati u Nadbiskupskom arhivu! Na završetku ovog VII sastanka crkvenih arhivista dosenesa je rezolucija (str. 163) u kojoj se izražava želja da crkveno zakonodavstvo, uzevši u obzir da se ne može za sve vrste crkvenih arhiva primijeniti ista shema podjele arhivske građe i predvidjevši najavljenu reviziju Kodeksa kanonskog prava, ipak osigurava jedinstvenu metodu sređivanja barem prema općim normama. Raspravljanje o temama iznesenima u ovom svesku Archiva Ecclesiae, sigurno će donijeti ploda. Nadamo se da će u budućnosti poslužiti jedinstvenijem radu u crkvenim uredima i sve boljem uređenju crkvenih arhiva, napose pak ako u novi Kodeks kanonskog prava uđu o toj materiji preciznije odredbe nego u sadašnjem. Isto tako ako i nove redovničke konstitucije posvete više brige svom arhivskom materijalu. Metod Hrg 442