ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 45
samo-rubrike koje su kod Condulmera podrubrike s nešto različitim poretkom. Rubrika ima ukupno 36, a podijeljene su jačim crtama u 8 grupa podataka. U vrsti podataka razlika je među ovim tabelama slijedeća. Boldù donosi broj sela koja su pripadala pojedinom administrativnom području, dok kod Condulmera tih podataka nema, dalje, Boldùova tabela donosi broj svinja koje su se gajile na pojedinom području, Condulmerova ni to ne donosi. Condulmerova pak tabela donosi broj livada na pojedinom području, posebno onih koje su služile za zajedničku ispašu, a posebno livada u privatnom vlasništvu. Boldùova tabela te'podatke ne donosi. Razlika u broju, tj. između 38 podrubrika na Condulmerovoj tabeli i 36 rubrika na Boldùovoj je u tome što su Jevreji na Condulmerovoj tabeli jedanput stavljeni u podrubriku četvrte rubrike, koja glasi »Altri ordini di persone non compressi nella popolazione«, a gdje ostale dvije podrubrike daju podatke o mornarima i obrtnicima. Vjerojatno su se tu pod Jevrejima podrazumijevah poslovni ljudi te vjeroispovijesti, jer su ponovno stavljeni pod rubriku koja dijeli stanovništvo po vjerskoj pripadnosti. Boldùova tabela daje broj Jevreja samo u rubrici o broju stanovništva po vjerskoj pripadnosti. Druga razlika u broju rubrika i podrubrika je u tome što Condulmerova tabela daje i konačni zbroj stanovništva, bez obzira na ikakvu podjelu, dok Boldùova to ne daje. U opisu rubrika, odnosno podrubrika, držat ćemo se Condulmerova poretka. Prva rubrika daje prikaz broja obitelji dijeleći ih po klasnoj pripadnosti na: plemićke, građanske i pučke. Iako u 18. stoljeću klasne razlike u Dalmaciji nisu više bile tako oštre, građanski se stalež sve više uzdizao i pojedinci su dobivali plemićke titule i postajali članovi gradskih Velikih vijeća, ipak su se pojedinci otimali za plemstvo, jer je ono donosilo privilegije, a time i materijalnu korist. Te su se socijalne razlike odrazile i na ovim tabelama. Međutim, krajem stoljeća, kada je već pala Mletačka republika, a duh francuske revolucije dopro pomalo i do nas, klasnu podjelu stanovništva ne nalazimo ni kod Garanjina, koji je svoje djelo i publicirao za vrijeme Francuza, a ni kod Steffanea. Druga je rubrika razrađena na pet podrubrika koje dijele stanovništvo po životnoj dobi. Treća rubrika daje pregled svećenstva rimokatoličkog i grkoistočnjačkog. Četvrta je rubrika posebno interesantna jer donosi podatke o zanatlijama, mornarima i Jevrejima, kako je već rečeno vjerojatno kao poslovnim ljudima, trgovcima i zanatlijama, jer su to bile profesije kojima su se oni gotovo isključivo bavili. Nažalost, rubrika o zanatlijama nije razrađena po strukama, što bi bilo dragocjeno. Ipak, ovim i sumarnim podacima dobivamo barem donekle uvid u zanatstvo toga doba, za koje Ivan Luka Garanjin pri kraju stoljeća tvrdi da je u Dalmaciji jako zaostalo, da je bilo tek nekoliko bijednih ribara i poneki primitivni zanatlija. 12 Slijedeća rubrika dijeli stanovništvo po vjerskoj pripadnosti na rimokatolike, grkoistočnjake i Jevreje. Sedma rubrika donosi podatke o broju hladnog i vatrenog oružja, što nam autori tabelarnih prikaza iz konca stoljeća ne donose. Interesantno je da ovdje nema podataka o teškom vatrenom oružju, dok je lako vatreno i hladno oružje dosta brojno. Moglo bi se stoga pretpostaviti da se ovdje radi o oružju u rukama za vojsku sposobnih zemljo45
