ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 338
za privremeno uređenje županija, slobodnih kotara, slobodnih i kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih općina. Ipak je grad živio i upravljao se u duhu starog municipalnog prava sve do 1881. god. kada je donesen prvi »Zakon o ustrojstvu gradskih općina u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji«. Gradsko poglavarstvo postalo je ovim zakonom upravna oblast prve molbe. Ovaj je zakon uz neke preinake vrijedio do 21. 6. 1895. kada je donesen novi »Zakon o ustrojstvu gradskih općina«. Na odredbama ovog Zakona i Statuta od 8. 4. 1896. temeljila se organizacija i djelatnost gradske općine sve do 22. 7. 1934. kada su novim »Zakonom o gradskim općinama« doneseni jedinstveni propisi za sve gradove u Kraljevini Jugoslaviji. Već je privremeni općinski red od 1850. utvrdio djelatnost gradske općine, posebno djelokrug općinskog vijeća (zastupstva), posebno magistrata i gradskog načelnika. Naravni djelokrug obuhvatio je sve ono što se odnosi pobliže na općinske interese, a zaključni je organ bilo općinsko vijeće. Preneseni djelokrug obuhvatio je skrb oko obavljanja stanovitih javnih poslova koje je država povjerila gradu, a vršili su ih gradski načelnik i poglavarstvo. Vrhovni nadzor nad radom gradske općine vršila je prvotno Vlada Zemaljska preko velikog župana zagrebačkog, a Zakonom od 1886. nadzor je povjeren vrhovnom načelniku. Prema Zakonu od 1934. nadzor nad poslovanjem općine vršila je državna vlast preko banovine. Kao i u prethodnom razdoblju, prije ukidanja feudalnog sistema, gradska uprava bila je još uvijek kolegijalna. Prema razdiobi poslova od 1857. postoji u okviru gradskog poglavarstva 27 referada, razdijeljenih među pet činovnika. Iz njihovih funkcija razvit će se s vremenom složenija organizacija kao posljedica potrebe za racionalnom diobom poslova. Od šezdesetih godina do podkraj stoljeća postoji 5 referada: I. Gospodarska, II. Građevna, III. Politička, IV. Redarstvena i V. Sirotinjsko-skrbnička. 1898. otvaraju se posebne referade za zdravstvo i školstvo. Uoči prvog svjetskog rata 1913. Gradsko poglavarstvo imalo je ove organizacione jedinice: Predsjedništvo Gospodarski odsjek Građevni odsjek Obrtni odsjek Politički odsjek Vojni odsjek Uboški odsjek Grobni odsjek Zdravstveni odsjek Školski odsjek 1918. odijeljeni su od Gospodarskog odsjeka financijski poslovi, pa je tako nastao novi Financijski odsjek. Za poslove političkog karaktera formirana su dva odsjeka: Upravni i Politički. Uboški će biti pretvoren u Odsjek za socijalnu skrb. Formiran je i novi Aprovizacioni odsjek (kasnije Tržni), Građevni odsjek će se podijeliti na dva odjela Arhitektonski i Inženjerski. 1929, god. provedena je temeljita reorganizacija tog odsjeka; on postaje odjel i dijeli se na sedam odsjeka: odsjek za ceste — za vodogradnju i kanalizaciju, za novogradnje, za uzdržavanje općinskih zgrada, za građevno redarstvo, za regulaciju grada i mjernički ili odsjek za izmjeru grada. Iste godine osnovan je i Statistički ured, kasnije ured u okviru Ravnateljstva gradskog poglavarstva. 1935. osnovan je Mjesni odbor za odbranu grada Zagreba od napada iz zraka, a već slijedeće godine ulazi on u sklop novog Odsjeka za tjelesni odgoj i odbranu iz zraka. 1937. osnovan je Odsjek za turizam, a 1938. Tajništvo u sastavu Predsjedništva, Odsjek za gradske nasade i Veterinarski odsjek (ranije Veterinarski ured), dok je Odsjek za turizam postao Odsjek za kulturna pitanja i turizam. 338
