ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 328

Primjer 4: [iskonstruiran novi naslov] [Zapisnici o komisijskom pregledu cjelokupnog poslovanja kotarskog poglavarstva Dugo Selo] Primjer 5: [nadopuna naziva] Svinjogojstvo u Zagrebačkoj županiji [Sadrži samo: Kotar Vel. Gorica] c) Datiranje. Datiranje ima svrhu da vremenski ograniči sadržaj arhivske jedinice. Datumi su uz naziv arhivske jedinice najvažniji podatak za orijentaciju u dokumentaciji, stoga ih treba uzeti s najvećom rigoroznošću. Označuje se početni i krajnji datum; uzimaju se samo godine, a iznimno i mjeseci. Primjer 1: 1740—1846. (znači da arhivska jedinica obuhvaća vremenski raspon od 1740. godine do 1846. godine) Primjer 2: 1939—1947, 1954—1963. (znači da od 1948. do 1953. zaključno postoji prekid) Primjer 3: (1394), 1526—1714. (znači da arhivska jedinica sadrži dokumenat iz razdoblja prije njezina početnog datuma) Primjer 4: između 1911—1946. (znači da arh. jedinica sadrži spise koji ne teku kontinuirano kroz vremensko razdoblje od 1911. do 1946. godine) Primjer 5: oko 1863. (znači da je vrijeme postanka arhivske jedinice određeno približno i da pada nešto prije ili nešto poslije 1863) Primjer 6: sredina 18. st. (znači da je vremenski raspon sadržaja samo približno utvrđen; isto tako: početak, kraj 18. st.) Primjer 7: , okt. 1849 — sept. 1854. (znači da arhivska jedinica obuhvaća vremenski raspon od oktobra 1849. do septembra 1854) d) Označivanje broja svezaka odnosno svežnjeva. Svaki svezak, odnosno svežanj (kutija, mapa) dobiva svoj broj ako se arhivska jedinica sastoji od više svezaka, svežnjeva, kutija, mapa. Označuje se skraćeno: sv., svež., kut., itd., arapskim brojkama (ne rimskim!), npr.: 921 Prezidijalni spisi 1857 — 1862, svež. 1 922 Prezidijalni spisi 1863, svež. 2 itd. Čitava serija može se kratko opisati ovako: 921—1314 Prezidijalni spisi 1857—1945, 394 svež.