ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 229

kako su zato odlučne dvije činjenice: prva, što su i J. Kersa i L. Čurlica kancelarijski činovnici, a nisu arhivisti, te druga, što se u to vrijeme još uvijek arhivska građa čuva zajedno s registraturnom građom, pa kancehsti jednu i drugu u osnovi jednako tretiraju — po principima svoje tekuće kancelarijske prakse. Međutim, to ne umanjuje vrijednost i značenje »generalnog inventara« J. Kerse i »generalnog kataloga« L. Čurlice kao svjedočanstva o stanju dubrovačkih arhivalija u drugom deceniju 19. stoljeća. Uz to, oba će nam ova rada svojim podacima vrlo korisno poslužiti i pri detaljnijoj analizi nastanka, sudbine i konačnog oblikovanja nekih fundamentalnih serija kao i cjeline Dubrovačkog arhiva, što ćemo je izvršiti nakon što budu obrađeni sačuvani popisi građe iz vremena Dubrovačke Republike, kao i kasnija nastojanja oko inventarizacije tokom 19. stoljeća.