ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 216
organi nove pa još i strane vlasti. Velike su teškoće, 'međutim, nastale u pronalaženju odgovarajućih prostorija 'za smještaj svih novih sudova i drugih organa, kao i za smještaj arhivalija. Tako je, npr., Trgovački sud tražio gdje da se smjesti, a kancelarija mu je započela poslovanjem u privatnom stanu njegova kancelara M. Skurića 46 . Ostali su se sudovi trebali smjestiti u palači Kneževa dvora. Oko ovog smještaja sudova u Kneževu dvoru, gdje su se u času raspodjele nalazile sve arhivalije, nastalo je mnogo problema. 20. III 1812. zatražio je Apelacioni sud od dubrovačkog načelnika 47 da mu se u Dvoru konačno dodijele prostorije, jer da je već 2 mjeseca formiran, a još uvijek zasjeda u privatnom stanu svog predsjednika Bajamontija. Suglasnošću generalnog guvernera Ilirskih provincija bilo je predviđeno da ovaj Sud dobije: dvoranu Malog vijeća; Tajništvo s priključenim kabinetom; prostorije Notarijata, ureda »Giusticierie«; »tursku kancelariju«, te sobu nasuprot Pracatova spomenika. Napominje kako mu je poznato da je i Sud prve instancije podnio slične zahtjeve. Apelacioni sud traži da mu se sve te prostorije predaju u stanju u kakvom se nalaze, ne čekajući sredstva za njihovo uređenje. Uz to, Apelacioni sud napominje kako mu je poznato da je prostorija Tajništva i priključenog kabineta zauzeta time što je u njoj »momentalno smješten Arhiv«, no kaže da se ormari s arhivalijama mogu zaključati, pa se u istoj sobi mogu održavati sjednice sudskog vijeća 48 . Na ovaj zahtjev načelnik se obratio intendantu Dubrovačke provincije navodeći da ne može dodjeljivati prostorije kojima on ne raspolaže, jer, nastavlja dalje, kada bi raspolagao 'odnosnim prostorijama u Kneževu dvoru, upotrijebio bi ih za kancelarije Općine, pa se ne bi još uvijek sam nalazio »zarobljen u jednoj sobici od nekoliko pedalja«. Smatra da se te prostorije mogu dati Apelacionom sudu, ali uz izglede da će i Općina u9koro dobiti odgovarajuću kuću. Osvrćući se pak na Bajamontijeve napomene o Arhivu, načelnik naglašava da se kod tog pitanja radi o jednoj od »glavnih zadaća« njegove funkcije kao načelnika, a to je: da bdije nad najboljim mogućim čuvanjem pravnih osnova (naslova) vlasništva stanovnika, što predstavlja njihov najdraži i najznačajniji interes; nadalje, -da spomenuti Arhiv uz to sadrži i dokumente o državnom vlasništvu. Ne ulazeći u druga pitanja, načelnik smatra svojom dužnošću da zamoli intendanta neka sa svoje strane najefikasnije preporuči čuvanje Arhiva »u onom stanju, u kojem se nalazi«, ili na drugi najsvrsishodniji način 49 . Intendant je u svom odgovoru bio kratak. Ovlašćuje načelnika da odnosne prostorije u Kneževu dvoru dodijeli Apelacionom sudu i Sudu prve instancije time da se ti sudovi sami dogovore tko će što zapremati; ako se pak u Dubrovniku mogu naći pogodnije prostorije za smještaj sudova, neka mu se to predloži, pa će ih on rado dodijeliti; za sada traži izvršenje gornjeg smještaja kako bi pravosuđe normalno djelovalo. O Arhivu se direktnije ne izjašnjava, već samo izražava nadu da će sudski 46 HAD, FU, 1812, Trgovina, rub. 3, br. 1561. 47 Službena mu je titula bila: «Présidente della Commissione municipale provvisoria di Ragusa«. 48 HAD, FU, 1812, Sud, rub. 1, br. 1268. 49 Isto. 216
