ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 15

(Windisch-Landsberg). On je sa svojim ljudima pohvatao te buntovnike, koji su bili u većini s Bizeljskog i predao ih vlastelinu Tattenbachu. Dornberga je poslije toga pozvao Petar Ratkaj da sudjeluje u napadu na odred ustanika koji se kretao prema Klanjcu (Chloncz). Čini se da su njih dvojica taj odred nagnali u bijeg i progonili prema Stubici sve do rijeke Krapine, na kojoj su seljaci porušili mostove. Događaji kod Klanjca odigrali su se uoči bitke kod Stubičkih Toplica. Oni se spominju u još jednom novom izvoru. Hans Helfenberg je 13. veljače o njima pisao kao o posebnoj bici. Prema njemu, Ratkaj, KegJLević i Alapić potukli su »pod Pilštajnom pokraj Klanjca« (under Peilenstein bei den Glanz) 400 ustanika.

47 Ti bi se podaci možda mogli povezati s vijestima Otta Radmannsdorfa iz pisama od 9. i 10. veljače. On je u tim pismima javljao, »da su Alapić i ljudi gospođe banice potukli [... ] na Sutli oko 400 ustanika«. Prema tome, pretpostavke o tpme da se u toku bune odigrala još jedna bitka, negdje na Sutli, mogle bi biti nešto više vjerojatne. Dornberg i Ratkaj se nisu usudili slijediti ustanike preko rijeke Krapine. Zanoćili su u selu Trgovišću (vjerojatno 9/10. veljače). Idući dan pozvala ih je bivša banica Barbara Alapić da napadnu njene cesargradske kmetove. Pri tom im je, tvrdio je Dornberg, dozvolila da zadrže sve što opljačkaju. Njihova je četa stvarno pootimala cesargradskim kmetovima mnogo »stoke i drugih stvari«. Sve u svemu, pismo Josipa Dornberga pokazuje da je protiv ustanika djelovala još jedna feudalna vojska — odred koji su organizirali on i Ratkaj. Taj se odred kretao smjerom: Roga tec — Podčetrtek — Cesargrad — rijeka Krapina. Pismo Luke Sekelje nadvojvodi Karlu od 14. veljače 1573. spominje zbivanja u središnjem Zagorju, oko Krapine. Sekelj je tamo poslao poseban odred pod vodstvom svojih sinova.

48 Izvještaji zapovjednika Slavonske krajine Vida Haleka govore o prilikama poslije bune. Halek je javljao o gibanjima među hrvatskim seljacima sredinom i pri kraju 1573. godine.

49 * U ovom predgovoru nismo prikazali sve spise koje objavljujemo. Svi će oni uostalom biti na raspolaganju istraživačima, koji će tako moći stvarati vlastite sudove i o spisima o kojima smo naprijed govorili. Napominjemo da su kod nekih dopisa ispuštene uvodne formule i pozdravi na kraju. • 47 Isto, str. 293—236. « Isto, str. 27—30. « Isto, str. 23—25, 738. ( 15