ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 13

U izvodu iz izjava spominju se i ustanički vojni planovi. Tvrdi se da je ustaničko vijeće (»consilium eorum«) donijelo odluku da se ide prema Savi kako bi se pobunili tamošnji seljaci i pridobili uskoci. Prema tome, plan o prodoru ustanika u slovenske pokrajine nije bio samo Gregorićev plan. Njega je pretresao i odobrio ustanički organ. Napad na Cesargrad bio je dio toga plana. Ustanici su napali tu tvrđavu u prvom redu zato da bi se oružjem koje se u njoj čuvalo naoružali za buduće akcije. Barut su kasnije dobili i iz drugih zamaka (Bizeljskog, Reichenburga i Krškog). Gregorićeva se vojska bez poteškoća snabdijevala u slovenskim pokrajinama. Uhapšenici su tvrdili da su u svim mjestima kamo su došli dobili potrebne stvari. Izvod iz izjava sadržava, nadalje, nove podatke o odnosu ustanika prema crkvi. Na temelju dosad objavljene građe bilo je poznato da seljaci svoje ciljeve nisu, kao što su to činili pobunjeni seljaci u drugim evropskim zemljama, odijevali u religiozno ruho. Najoštriji stav prema crkvi imao je Pavao Šterc, koji je u Jurkloštru tražio da se s propovjedaonica ne agitira za feudalne terete i daće.

40 Sada se iz izvoda izjava, međutim, vidi da su se ustanici prema crkvi držali veoma neprijateljski. Ustaničke vođe se optužuju da su oplijenili crkvu u Klanjcu i nekoliko župničkih kurija. Uhapšeni seljaci su potvrdili da su ustanici svagdje plijenili mitnice i carinarnice. Tvrdili su zapravo da su te pljačke uvijek predvodili kapetani i da su samo oni između sebe dijelili opljačkane stvari. Na kraju izvoda nalazi se kratak pregled Tahyjevih nasilja koja su poznata i iz drugih izvora (silovanje djevojaka, nasilna prodaja vina, distribucija stoke na prehranu, prodaja namirnica u doba gladi po enormno visokim cijenama itd.). Seljaci su tvrdili da su ih ta nasilja nagnala na bunu. Materijali istrage iz Graza dali su poticaj za nova saslušavanja Ilije Gregorića i Mihajla Gušetića. Zadnji poznati zapisnik s njihova saslušavanja sastavljen je 11. V 1573. u Beču. Iz novih se dokumenata vidi da su Gregorić i Gušetić saslušavani i poslije tog datuma. Na temelju spisa iz Graza sastavljena su 13. VI 1573. u Dvorskom ratnom vijeću nova pitanja za Gregorićevo saslušavanje. Ta pitanja objavljujemo prema prijepisu iz Mađarskog državnog arhiva u Budimpešti.

41 Dvorsko ratno vijeće zatražilo je od doktora Hütstockera da sasluša Gregorića po svim pitanjima kojima su ga teretili uhapšeni seljaci u Grazu.

42 Istraga je prema tom dokumentu trebala biti oštrija, napose prema Gregoriću. Gregorić je, pisali su iz Dvorskog ratnog Vijeća, stalno negirao da je bio jedan od glavnih podstrekača bune. Tvrdio je da su ga u bunu natjerali Gubec i Pasanec. Hütstocker mu je sada trebao predočiti izjave seljaka iz Graza u kojima se tvrdilo suprotno — da je on bio vrhovni vođa bune, Hütstocker je trebao opširno istražiti i ulogu Mihajla Gušetića u buni. Gušetić je uporno tvrdio da je bio samo obični ustanik, dok 40 Isto, str. 118. 41 Mađarski državni arhiv, E-211, 11-32, fol. 14—16. 42 Dopis doktoru Hütstockeru od 13. VI 1573. zabilježen je i u Protokolu expedita Dvorskog ratnog vijeća (fol. 43, br. 81).