ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 127

muni) izabrana izvan rodova 12 sudaca. Odvjetnici će braniti prava općine u novostečenim zemljama. Ukoliko se izabrani suci i odvjetnici ne odazovu na dužnost, nego se radije bez isprike šetaju po Placi, platit će kaznu od 100 perpera. Suci i odvjetnici otići će na teren na trošak općine, ali bez posebne plaće. Uza se će imati po jednog slugu (famulum) i po jednog ekonoma (expenditorem) i kuhare (quoquos). Troškove sudaca, odvjetnika, slugu i konja odredit će općina. Jedino se slugama određuje plaća od 2 groša dnevno, dok budu na ovom putu.

219 Istog dana prišlo se u Velikom vijeću izboru 12-orice sudaca. Ti »XII judices ellecti per cameras super confinais inter territoria nuper data comuni et specialium personarum« bili su: Mihajlo de Luchari, Franko de Baxilio, Andrija Dobre de Binçola, Jakob de Gondulla, Alojzije de Gochs, Natali de Pročulo, Mihajlo de Resti, Nikola de Menze, Nikola P. de Poca, Klement de Bodaca, Blaž de Sorgo, Petar de Palmota. Budući da je Nikola Mence bio bolestan^ na njegovo je mjesto 29. IV izabran Teodor de Prodanello. 21. IV izabrana su u Velikom vijeću »duo advocati ituri cum dictis judicibus pro comuni«, i to: Divo de Volczio i Marin de Chaboga.

220 U mjesecu svibnju se prišlo donošenju odredbi o izboru kneza Primorja i njegove pratnje. 17. V u Velikom vijeću izglasane su slijedeće odredbe: knez Novih zemalja birat će se u Malom vijeću na rok od tri mjeseca. Dobit će 4 konja od općine, koja će uzdržavati o svom trošku. Uza se će držati 6 slugu koje će plaćati općina, a knez će ih hraniti (facere expensas horis expensis ipsius comitis). Plaća slugama ne smije prelaziti 3 perpera. Knez će primati mjesečno 50 perpera. S tim novcem će uzdržavati sluge i konje. Knez ima punu vlast na rečenom teritoriju, onakvu kakvu ima knez Stona na svojem teritoriju. On i njegova pratnja ne smiju se baviti trgovinom ni držati gostionicu. Knez može odbiti da primi dužnost i zato ga se neće kažnjavati.

221 Prvi knez izabran po ovoj odredbi (cornes ad dictas terras et villas regendum ut premittitur) bio je Lovro de Bodacia, koji je otišao na dužnost 29. V 1399.

222 23. svibnja prihvaćaju se u Velikom vijeću odredbe o Primorju i diobi zemlje. U uvodu je napomenuto da su te zemlje dobijene od bosanskog kralja, a potvrđene od ugarskog vladara. Novostečena zemlja i sela mogu se otuđiti pod onim uvjetima kako je to predviđeno odredbama o Stonu i Pelješcu. Pašnjaci će biti zajednički, s time da i susjedni stočari iz Stona i Pelješca, otoka i kopna, mogu pasti stada na neobrađenim zemljištima. Jedino u gajeve (in gaiis), koji su predviđeni za ispašu volova koji oru, smiju puštati stoku samo seljaci tog mjesta. Svim dubrovačkim podanicima dopušta se sječa šume u šumarcima (nemora), osim određenog drveća blizu voda i kuća ili drugih nekih mjesta. Vode tekućice i izvori zajednički su i imaju oko sebe slobodan prostor u površini jednog solda (zlatice). (Površina solda iznosi 1677,72 m

2 ili okruglo 1678 m

2

.) Isto tako će žive vode i lokve imati oko sebe prostor od jednog solda. Samo općina smije praviti mlinove i ispirališta i valjaonice sukna (fullos a fullando). Nitko nema prava tu podizati solane, graditi kuće od kamena i vapna i pokrivati ih kupama i uzgajati lozu. Sva će se loza posjeći osim odrine, bra j de (pergullae) koja je oko kuće, a ne zauzima više od četvrtine solda 220 Ref. 31, (1)83—4'. 221 Ref. 31, 185'—6. 222 ibidem, 185'.