ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 118

sad u povijesti iscrpljivan, nije objelodanjen, kao ni neki drugi izvori koji se sad ovdje tiskaju. Prikazat ćemo kronološki redoslijed događaja oko stjecanja Primorja, organiziranje dubrovačke uprave i dalju borbu Dubrovčana za učvršćenje svoje vlasti u Primorju do 1405. Dubrovčani su u toj akciji bili dobro obavještavani o prilikama u Bosni i Humu. Zato nećemo davati svoja objašnjenja i domišljanja zašto su oprezni Dubrovčani postupali u danim situacijama ovako, ne onako, uradili ovo, ne ono, jer to postaje suvišno. V Kad je bosanski kralj Ostoja 1398. pobijedio svoje suparnike, uništivši njihovo uporište u Humu, poslao je Dubrovčanima 20. V 1398. ponudu da im proda Primorje. Smatra se da se on odlučio na taj korak zbog nestašice novca.

155 U stvari izgleda da je ponuda došla još 14. V 1398, jer se u Senatu (Vijeću umoljenih) prihvaća odluka da se odgodi odgovor Radiću Sankoviću.

156 Iz toga se zaključuje da je on bio posrednik između Dubrovčana i kralja Ostoje.

157 20. V Senat je odredio da knez i Malo vijeće odgovore poslaniku Ostoje u onoj formi i načinu kako će biti najbolje za samu stvar. 10. VI Senat predlaže da se izabere poslanstvo iz redova plemstva koje će otići »ad Regem Hostoyam no

viter ctreatum Regem Bossine«. Na čelu će poslanstva biti dva poklisara. Odnijet će mu darove vrijedne 500 dukata kupljene u Veneciji.

158 2. VII u Malom vijeću su izabrani službenici koji će kupiti konje na kojima će odjašiti poslanstvo u Bosnu. Kockom su izvučene osobe koje moraju dati konje.

159 2 7. VII Senat raspravlja da se pismeno odgovori Radiću Sankoviću i njegovu povjereniku Hortenu.

160 Stvari se s dubrovačke strane polako i oprezno razvijaju. Jedan od izabranih poklisara koji je trebao ići u Bosnu, bio je Mihajlo Resti. Njemu se međutim 9. VIII dopušta da smije otići izvan Dubrovnika, nabaviti i dovesti žito u grad, s time da se u toku mjeseca vrati natrag radi odlaska poslanstva u Bosnu.

161 Dubrovčani, dakle, u toku kolovoza nisu namjeravali stupiti u neposrednije pregovore niti slati svoje ljude. Razumljiva je stoga odluka Senata 13. VIII da se odgodi odlazak poslanstva dok se ne doznaju novosti o prilikama u Bosni (usque ad prima nova). Ta se odluka ponavlja i 30. VIII. U međuvremenu su zacijelo stigle povoljne vijesti o učršćenju Ostoje za kralja. Zato Senat 2. IX raspravlja o nabavci konja za poslanike i ostalim potrepštinama. Istog dana spremao se odgovor Ostoji u vezi s nekim pitanjima Sandal ja 155 G. P. Luccari, Copioso ristretto degli annali di Ragusa, 1790, 128. — Corović, n. dj., 360. 156 Reformationes 31, 115 (Serija u Historijskom arhivu u Dubrovniku. Kratica. Ref.) — N. Jorga, Notes et extraits pour servir a l'histoire des croisades au XV

e siècle, II, Paris 1899, 73. — Jorga je u obliku regesta objavio dosta materijala u vezi s ovim predmetom. Da ga ne citiram, upozorit ću da se regesti za događaje 1398. nalaze na str. 73—75. One izvore koje nije registrirao ili ih nije opširno naveo, citirat ću prema izvorniku. Budući da je i Cremošnik obradio ovu temu, usp. navedeno djelo, i služio se istim arhivskim izvorima, citirat su ga samo u izuzetnim momentima. Svatko će lako, usporedivši njegov i moj tekst, vidjeti koje sam nove podatke donio u raspravljanju o ovom pitanju. Događaje u 1398. opisao je na str. 117—121 navedene rasprave. 157 Cremošnik, n. dj., 117. 158 Ref. 31, 117. 159 Ref. 31. 29'. — O obaveznom davanju konja za poklisare u Hum ili Zetu usp. Solovjev, Liber omnium reformation um, XXXII, 2. 1M Ref. 31, 118, 161 Ref. 31, 32. 118