ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 59
Godine 1608. zabilježeno je da je upravo taj Perger obukao čitavu husarsku četu husarskog kapetana plemića Baltazara Vragovića, pa mu je Vragović za to dugovao 1.000 forinti. 22 Ukupan poznati obrtni kapital zajedno s potraživanjima Vinka Pergera samo u vremenu 1605—1610 godine iznosio je 81.553 forinte. Za taj se novac u to vrijeme u Varaždinu mogla kupiti 551 kuća. To je za 50 kuća više nego što ih je Varaždin imao 1776. godine — u vrijeme najpoznatijeg i najstrašnijeg požara ovoga grada. Da je u gradu Varaždinu i ranije bilo trgovaca koji su se bavili prodajom tekstila, jasno govori i odredba uprave grada iz 1460. godine o nadzoru nad mjerama i vagama u Varaždinu. Tu se spominje u njemačkom tekstu »Ellen Masz« — tj. u latinskom »ulna«, odnosno lakat kao mjera za dužinu. A ona se upotrebljavala upravo u mjerenju tekstila. 23 Iz nešto ranijeg vremena, 1458. godine sačuvan je u Varaždinu i podatak da je jedan lakat nekog sukna bio kupljen za 70 denara. Vijest je iz tužbe Andrije Gossaka protiv žene krojača Ivana Cerkana zbog nestalih 7 lakata sukna 24 (u Austriji 1 lakat = 77,78 cm, a inače nešto više od pola metra). Sličan je podatak iz g. 1460. o krojaču Filipu, koji je trebao dobaviti za suca Jurja neko sukno u vrijednosti od 4 libre denara manje 40 denara, ali on to nije izvršio, a novac je zadržao. 25 mažu i kralj Matija, i ugarski vršilac dužnosti palatina Istwanffy, i nadvojvoda Ferdinand, a i tadašnji hrvatski ban Toma Erdödy. Pergerov je dužnik i spomenuti trgovac Calcinelli, pa kralj Matija 1610. g. izdaje nalog da se Calcinellija prisili na vraćanje duga Pergeru. Palatin Istwanffy izdaje 1608. g. nalog da se urede dugovanja s trgovcem Andrijom de Rebellisom, a ban Erdödy 1609. godine u sličnom nalogu iznosi da se radi o 2.500 forinti. Celjski trgovac Pavao Zupanić duguje Pergeru 1200 forinti. Godine, 1610. ban Erdödy izdaje nalog i Varaždinu i Krapini da se kad Zupanić dođe u ta mjesta utjera dug ili zaplijene stvari u vrijednosti duga. Plemić Pethe de Gersö je trebao novac, koji je posudio od Pergera. U zamjenu mu je založio neke posjede s kmetovima. Ban Erdüdy 1609. izdaje nalog ovome plemiću da vrati taj dug od 1000 forinti Pergeru. I husarski kapetan Baltazar pl. Vragović duguje Pergeru 1002 forinte. Perger je, naime, opremio čitavu husarsku četu i samoga kapetana Vragovića, i konjima, i opremom, i oružjem, a osim toga je i gotovim novcem plaćao njegove vojnike 1608. godine. Doista je ogroman obrtni kapital ovoga varaždinskoga trgovca. Pokušamo li zbrojiti samo te forinte koje su ovdje iznesene, dobit ćemo iznos od 81.553 forinte! Upravo je Vinko Perger kupio u Varaždinu 1597. godine jednu kuću uz gradske zidine za iznos od 148 forinti. Dovoljna je ova cijena kuće u tadašnjem Varaždinu, da utvrdimo odnos vrijednosti 1 kuće naprama samo ovdje iznesenom Pergerovu obrtnom kapitalu i potraživanjima od dužnika: 148 : 81.553. Dakle, Perger bi mogao kupiti 551 takvu kuću u Varaždinu, u kakvoj je on sebi mogao dozvoliti da stanuje. Bilo je tada u Varaždinu i kuća s nižom cijenom. Varaždin je uoči požara 1776. godine bio grad od 501 kuće. Dakle, Perger je mogao tim svojim obrtnim kapitalom, nama iz dokumenata poznatim, kupiti čitav Varaždin i još 50 kuća više. Ne znamo da li se igdje u jednome gradu, u bilo koje vrijeme, u rukama jednoga čovjeka nalazio toliki kapital kao što je, eto, bio slučaj ovoga varaždinskoga trgovca na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. 22 HAV, AGV, R. a. fasc. LI, nr. 965. 23 HAV, AGV, L. C. 1454/1469., p. 185—188. 24 HAV, AGV, L. C. 1454—1469, p. 295. Lakat — ulna, cubitus, lerachium — mjera za duljinu. Bečka »ulna« je iznosila 0,779 m, dubrovački lakat 0,513 m, a mletački 0,586 (Mažuranić, Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik, pod »lakat«, str. 582.) Po Belostencu je to duljina od 6 šaka po 4 palca (prsta). 25 HAV, AGV, L. c. 1454—1469, p. 259.
