ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 238

loga, spominje se izričito »minor alba Ragusaea moneta.« 23 Pitanje pot­punog povlačenja iz opticaja dubrovačkog talira, odnosno vižlina, nije ni kasnijih godina potpuno skinuto s dnevnog reda. To svjedoči nalog bana Franje Nadasdyja kojim 26. XII 1771. Županijskoj skupštini Viro­vitičke županije dostavlja upozorenje Cesarsko-kraljevske dvorske ko­more za novčarske i rudarske poslove. U njima se, pored ostalih stranih novaca koje dopis zove »exoticae pecuniae«, izričito zabranjuje unošenje dubrovačkih vižlina, koji se ovdje nazivaju »talleri Ragusaei«. Zatim se navode mjere koje vlasti trebaju poduzeti u slučaju da naiđu na takav novac kod trgovaca. Te su mjere osobito oštre ako su takvi novci potajno uneseni u zemlju. U tim slučajevima vrši se zapljena. Ovaj raspis objav­ljen je na posebnoj skupštini Virovitičke županije, održanoj 8. i idućih dana mjeseca siječnja g. 1772. u Osijeku. 24 Na temelju te objave naredila je Skupština svim područnim velikim i malim sucima Virovitičke župa­nije da oglase gornju odluku u svojim kotarevima. Dana 8. i 9. III veliki suci Josip Sutlić i Ivan Gludovac te mali suci Juraj Salopek, Ivan Me­saroš i Ivan Martinović javljaju Virovitičkoj županiji da su u svojim ko­tarevima, odnosno gospoštijama Osijek, Đakovo, Valpovo, Voćin i Našice objavili narodu banski nalog. Sličan postupak zabrane i objavljivanja pučanstvu proveden je i u drugim hrvatskim županijama. 25 Drugih dokumenata o zabrani opticaja dubrovačkih talira nisam pro­našao, no vjerojatno je da u tom pitanju nije došlo do promjena, budu­ći da je Carska komora u Beču bila »u duhu prosvijećenog apsolutizma« principijelno protiv daljeg kolanja bilo kakvog inozemnog novca na te­ritoriju kojim je vladala kuća Habsburg, što npr. najbolje dokazuje zab­rana računanja u venecijanskom novcu (srebrne lire), koja je provedena na Rijeci g. 1781. 26 Zahvaljujući Avertissementu kojim se zabranjuje opticaj dubrovač­kog vižlina a na kojemu je dodana njegova izvrsna reprodukcija, saču­van nam je najstariji do sada poznati likovni prikaz toga lijepog dubro­vačkog novca. PRILOZI : 1. Maria Theresia Dei Gratia Romanorum Imperatrix Germaniae Hungariae Bohemiae Dalmatiae, Croatiae Sclavoniaeque Regina Apostolica Archj Dux Au striae & C. Spectabilis ac Magnifiée Comes Fidelis nobis sincere Dilecte. Hic adja­centia Imperialium Ragusanorum isthic erogatorum & ex eo quod facto eorum per valvationem periculo dispendita Quindecim Exemplaria fidelitati Vestrae fine illo benigne transmittimus, quatenus eodem per districtum Jurisdictionis suae Banalis publicare ac Universos ut a dictorum leviorum Imperialium ac­23 Vidi prilog br. 6. 24 Vidi prilog br. 7. 25 Vidi prilog br. 8. 26 Kobler Giovanni: Memorie per la storia délia liburnica città di Fiume II, Rijeka 1896, str. 96.

Next

/
Oldalképek
Tartalom