ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 173
10. Spisi bez oznake datuma (nedatirani) pridodat će se spisima srodnima po sadržaju. 11. Djelomični ostaci spisa sačuvat će se odijeljeno od ostalih spisa dok se ne uspostave u cijelosti (u cjelinu) ili dok se ne utvrdi kamo spadaju. 12. Spisi koje će čitati malo čitača, kao što su ćirilski, glagoljski, turski, židovski, bit će složeni u posebnu seriju 31 . Kao što se vidi, osnovna je metoda u sređivanju kronološka i prema njoj je M. J. Kovačić sređivao isprave i spise u tri glavne serije. J. N. Kovačić opravdava kronološku metodu ovako 32 : 1. Ako se u jednoj ispravi spominje više posjeda, nema razloga da se isprava ubroji među spise jednog posjeda, a ne među spise drugih posjeda. 2. Ako se u ispravi radi o nekim pravima, a ne spominje se neki posjed kojemu bi se pribrojila, treba uspostaviti nove serije spisa, a čitač koji bude ispravu tražio neće znati u kojoj vrsti isprava je treba tražiti. Na primjer: zagrebački biskup dobije (u istoj ispravi) od kralja privilegij da: a) pripada mu desetina od svih stanovnika njegove biskupije; b) stanovnici njegovih posjeda spadaju pod njegovu sudačku jurisdikciju; c) banovi i drugi kraljevski službenici nemaju kod biskupa pravo na smještaj i opskrbu (descensus) itd. Ovakav privilegij može se ubrojiti među spise koji se tiču desetine,, jurisdikcije nad podložnicima, izuzimanja biskupskih dobara od descensusa i si. Ako se isprava ovakvoga mnogostrukog sadržaja ubroji među spise jedne serije, u drugima će ostati praznina. I sam regestrator jedva će znati ovakve dokumente koji sadržavaju više tačaka uvijek ubrojiti u istu vrstu spisa, pa će spis iz gornjeg primjera jedanput ubrojiti među spise o desetini, drugi put među druge, i tako će uvijek u pojedinim serijama nedostajati spisi koji su pribrojeni drugim serijama. Budući da u svakom dobro uređenom arhivu moraju postojati ne samo regesti dokumenata nego i abecedni indeksi obitelji, posjeda i pojedinih prava prema kojima će se lako nalaziti što se u arhivu traži, nema razloga da se isprave dijele i sređuju prema posjedovnim ili drugim pravima. U abecednim popisima (indeksima) isprave se o istom posjedu ili pravu nabrajaju kronološkim redom, a to vrijedi također za obitelji i osobe koje se u ispravama spominju. Kovačić smatra da su ovo dovoljni razlozi da se zagrebački biskupski arhiv sređuje kronološki, prema godinama, mjesecima i danima 33 . U arhivu, kako su ga sredili Kovačići, najvažnija je prva serija isprava i spisa. U toj seriji, koja obuhvaća sve isprave i spise u originalu, transumtu ili prijepisu u 227 svezaka (volumina, kutija) broj isprava i spisa je ovaj 34 : 31 MEMORIA, str. 12—13. 32 O. c, str. 22—24. 33 O. c, str. 22. 34 O. c, str. 24. 173
