ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 171

dokumenata, a i primjer kako treba voditi brigu o arhivu. Međutim, on je umro, a rad nije dovršio. Neposredni njegov nasljednik Franjo Klobušicki (1748—1751) nije za arhiv učinio ništa. Ali drugi Branjugov nasljednik Franjo Thauszy

23 mnogo se brinuo za arhiv. Nabavio je god. 1752. za ono doba prikladne ormare za spise, koji su uklonjeni g. 1815. J. N. Kovačić je zabilježio i natpis koji je stajao na ormarima: FRANCISCUS BALTHASAR THAUSZY EPISCOPUS ZAGRABIENSIS SERVANDIS APTIUS TUENDISQUE LITTERARUM MONUMENTIS MDCC POSUIT LII On se pobrinuo nadalje za regestiranje spisa. Taj je rad vršio od siječnja 1758. arhivar Franjo Jelenik. Iz sačuvanih regesta vidi se da je radio vrlo savjesno, ispravljao otprije sačuvane regeste i pisao nove. Tradicija kaže, veli Kovačić

24

, da je malo radio, da je dapače poremetio već sređene spise samo da može dulje ostati na radu u arhivu. Međutim, Kovačić, procjenjujući težinu i opseg posla prema vremenu provedenom u službi, brani Jelenika i kaže da u 15 mjeseci nije mogao više učiniti, niti je tko smio od njega više očekivati. Zato drži da je biskup morao imati neki drugi razlog da ga otpusti iz službe, a nikako nerad i lijenost, kako hoće tradicija

25

. Poslije Thauszyja, za vrijeme biskupa Ivana Paxyja (1771) i Josipa Galjufa (1772—1786) nije ništa učinjeno za arhiv. Kad se govori o sređivanju arhiva zagrebačke biskupije (Archivum episcopatus), Kovačić pod tim arhivom razumije samo onaj dio spremišta dokumenata u kojem se čuvaju »acta, jura et privilégia illius (tj. episcopatus) concernentia«. U taj arhiv po njemu ne spadaju spisi iz registrature dijecezanske kancelarije, tj. upravni i sudski spisi dijeceze (biskupije), niti spisi iz registrature vlastelinske kancelarije, tj. ekonomski i sudski spisi koji se tiču biskupskih posjeda

26

. Danas su u Nadbiskupskom arhivu — za razliku od Kovačićeva shvaćanja — obuhvaćeni spisi svih registratura, te je time i pojam i opseg biskupskog arhiva mnogo proširen. Kovačić zapaža da se u biskupskom arhivu, kako ga on shvaća, našlo vrlo malo spisa Branjugovih nasljednika, dok su u obje registrature spisi sačuvani. J. N. Kovačić dobro razlikuje arhiv od registrature. U arhivu se čuvaju osnovni spisi o pravima (acta jurium radicalia) i stariji pisani spomenici (vetustiorum scriptorum monumenta), dok se u registraturi čuvaju noviji uredski spisi (acta officiorum recentiora) ili običnim stilom rečeno: tekući spisi (currentia). Napominje da je prije pola stoljeća ova razlika bila gotovo nepoznata

27

. osnivanje novih župa i crkava, obnovio je i proširio biskupski dvor. Mnogo je đavao za' unutarnje uređenje katedrale. 1734. održao je sinodu sa svećenstvom. Umro je 28. 4. 1747. — Vidi: J. Buturac Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094—1944, Zbornik zagrebačke nadbiskupije, Zagreb 1944, str. 17—70. 23 Franjo Thauszy rođen je u Lipniku g. 1698. U Beču je svršio filozofiju i teologiju, zatim je, bio župnik u D. Konjščini i Stenjevcu. G. 1729, postao je zagrebački kanonik, a g. 1751. biskup. Od 1757. g. bio je namjesnik banske časti. Umro je 11. 1 1769. — Vidi: J. Buturac — kao pod 22. 24 MEMORIA, str. 8; Klohammer u pjesmi MEMORIA, str. 48. 25 O. c, str. 11. 26 O. c., ib. 27 O. c, str. 11. 171