ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 331

Montinija (sadašnjeg pape Pavla VI). Predavanje kard. Roncallija održano je na 1. kongresu Assoziazione Archivistica Ecclesiastica u Rimu 6. 11. 1957. pod naslovom: La Chiesa e gli Archivi (Crkva i Arhivi). Daje kratak pregled brige oko čuvanja dokumenata od pape Inocenta III (1198-1216), kad počinje registracija papinskog arhiva, preko Tridentinskog koncila sve do naših dana. Ističe napose gest pape Leona XIII s otvaranjem Vatikanskog tajnog arhiva, podsjeća na Pija X i XI i na svoj susret s Pijem XI još dok je bio prefekt Ambrozijane u Milanu. G. B. Montini je održao uvodno predavanje na 2. kongresu istog društva u Milanu 8. 9. 1958. pod naslovom: Gli Archivi diocesani e gli Archivi parrochiali nelF ordinamento della Chiesa (Dijecezanski i župski arhivi u uređenju Crkve). Prije svega iznosi sadašnje odredbe crkvenog zakonika o arhivima, zatim odredbe Karla Boromejskoga i njegovih sinoda 1565. i 1573, konstituciju Benedikta XIII »Maxima vigilantia« iz god. 1727. i napokon odredbe milanskih nadbiskupa kard. Schustera i još prije njega C. B. Romillia, te 45. milanske sinode god. 1951. U drugom dodatku (Addenda) objavljena su 3 dokumenta: 1. Brève Pija IV od 15. 6. 1565. »Cum inter gravissimas curas« kojim povjerava uređenje generalnog Vatikanskog arhiva kardinalu M. Ant. Amulio. 2. Instrukcija uz apostolsku konstituciju »Maxima vigilantia« Benedikta XIII od 14.- 6. 1727. 3. Program predavanja za tečaj (cursus) arhivistike na Papinskoj školi za paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom arhivu od 6. 11. 1923, a u vezi s okružnicom kardinala državnog tajnika P. Gasparrija od 15. 4. 1923. (Ench. Arch. Eccl. nr. 30, str. 194—203). Iz ovoga iako sumarnog prikaza knjige može se vidjeti da su autori uspješno izvršili postavljeni zadatak. Iznijeli su bogatu prošlost crkvene arhivske službe i pokazali da ni sadašnjost ne zaostaje za prošlošću, te da ide u korak s razvojem i tekovinama modernoga arhivstva. M. Hrg MITTEILUNGEN DES STEIERMÄRKISCHEN LANDES ARCHIVES Graz, Folge 9-14, 1959—1964. Štajerski zemaljski arhiv u Grazu izdaje svake godine počevši od g. 1951. svoj godišnjak pod gornjim naslovom. Sadržaj tog godišnjaka dijeli se na: Izvještaj o djelatnosti Štajerskog zemaljskog arhiva za prošlu godinu, i na pojedine stručne članke činovnika tog arhiva. Pojedini broj odn. svezak obasiže poprečno 70 do 100 strana, a jedinu iznimku čini do sada br. 12. koji obasiže 165 strana. Broj članaka varira između 2—4, a u skoro svakom broju nalaze se i likovni prilozi (ponajviše portreti osoba koje su zaslužne za Štajerski zemaljski arhiv) te crteži grbova. Prije prijelaza na pregled stručnih članaka koji se nalaze u posljednjih šest svezaka ovog godišnjaka potrebno je da se istakne struktura izvještaja samog godišnjeg izvještaja o djelatnosti Štajerskog zemaljskog arhiva: 1. Osobna pitanja. 2. Nove akvizicije: a) darovanjem, b) kupnjom. 3. Radovi na sređivanju arhivalija i »repertorizaciji«. 4. Revizije (arhivske pohranjene građe). 5. Restauriranje (arhivalija). 6. Centralna zemaljska registra tura. 7. Kancelarija. 8. Upotreba arhiva (arhivske građe) i kretanje stranaka (u arhivu). 9. Stručna mišljenja i istraživanja. 10. Izložbe. 11. Fotolaboratorij i Arhiv za mikrofilm. 12. Zaštita Arhiva. 13. Knjižnica. 14. Publikacije i znanstvena djelatnost arhiva. 15. Arhivska zgrada i unutarnje uređenje (arhiva) i 16. Nova zemaljska topografija Štajerske. 331