ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 319
velikaša, kao i hodočasnika. 143 Međutim uslijed presizanja svjetovnjaka njezini su prihodi s vremenom postajali slabiji. Klement V. uzeo je g. 1311. tu opatiju »u zaštitu« i stoga su kroz XIV st. pape postavljali njene opate. 144 U Knjigama obligacija ta je opatija prvi put upisana g. 1391. najnižom taksom, kad je papa postavio Bucija, cistercitu, za opata tog samostana. 145 To postavljanje opata, a i uvođenje takse, rješava još neriješeno pitanje početka komende tog samostana. 146 God. 1421. papa je zbacio Bucija, a postavio komendatorom kardinala Jordana, koji se zato iste godine (8. I) obvezao na plaćanje najniže svote. 147 Da bi papa osigurao kardinalu godišnji prihod od 100 for., preporučio je barskim kanonicima i kaptolu, 148 kao i viceopatu Teodoru Reseniću, 149 da kardinalu šalju svake godine 100 for. U Knjigama obligacija spominje se ta opatija samo još g. 1442, ali taksom od 66 2/3 for. 150 Spor oko izbora ulcinjskog biskupa g. 1331. riješio je papa Ivan XXII postavivši za biskupa Tomu, koji je bio oslobođen od plaćanja takse. 151 I njegovi nasljednici bili su od nje oslobođeni, jer ulcinjski biskup nije imao više od 100 for. godišnjeg prihoda. 152 Tek od g. 1406. biskupi su Ulcinja bili taksirani najnižom svotom, i njihove su obaveze išle uporedo novopostavljenim biskupima. 153 « / Na rijeci Bojani bio je samostan sv. Nikole (de Boiana), koji se javlja i pod imenom »s. Nicolai de Drino«. 154 Hoberg griješi kad misli da se tu radi o dvama samostanima. 155 God. 1346. bio je opat tog samostana Petar oslobođen od takse zbog siromaštva. Dosta kasnije opati Ambrozije Pantaleons (1423) i Natalis de Ličio (1451) bili su taksirani najnižom svotom. Kada su poslije smrti skadarskog biskupa Petra (1346) kanonici te crkve izabrali za biskupa Marka, papa Klement VI (1342—1352) pridržao je sebi pravo izbora i postavio istog Marka za biskupa Skadra. 156 S tom rezervacijom pojavljuju se (od 1346) skadarski biskupi u Knjigama obligacija, 157 ali oslobođeni od takse zbog siromaštva. Da bi popravio slabo ekonomsko stanje skadarskog biskupa, papa je, 158 na molbu gore spomenutog Marka, dao skadarskoj biskupiji prihode crkve sv. Sergija i polovicu prihoda barskih crkava sv. Abrahama i Stjepana, kojih su prihodi prema skupljanju decima iznosili 10 zl. for. Te će prihode skadarski biskup zadržati dok mu se ne vrate beneficija koja su pripadala skadarskoj crkvi. Tek g. 1401. biskup Krsto obvezao se na 33 (!) for., i to ne samo za sebe 143 K. Jiriček, n. dj., str. 92; Đurđe Bošković — Vojislav Korač, Ratac, u »Starinaru« (SAN) N. S. knj. VII—VIII, Beograd 1958, str. 71. si.; I. Ostojić, n. dj., str. 90. 144 Theiner, n. dj., I, str. 255; Farlati, VIII, str. 71. 145 Farlati, VIII, str. 82. 146 Dj. Bošković — V. Korač, n. dj., str. 74, bilj. 69; I. Ostojić, n. dj., str. 90. > 47 Koberg, n. dj., str. 259. m Theiner, n. dj., I, str. 358. 149 N. dj., str. 358—359. 150 Hoberg, n. dj. str. 259. 151 Farlati, VII, str. 252—253. 132 N. dj., VII, str. 255. U parnici za vrijeme biskupa Nikole, kojeg su kanonici izabrali za Inocenta VI i Marina Tryphona iznosi se kako ulcinjska crkva nema prihoda više oo. 100 zl. for. Zbog toga ta crkva nije bila rezervirana od papa. > 53 Hoberg, n. dj., str. 47; Farlati, VII, str. 255. si. 154 Hoberg n. dj., str. 284. i 285. 155 K. Jiriček, n. dj., III, str. 92; I. Ostojić, n. dj., str. 91; Farlati, VII, str. 249—250. 1,6 Farlati, VII, str. 309. 137 Hoberg, n. dj., str. 108; Farlati VII, str. 310. si. 158 Theiner, n. dj., str. 218—219. 319
