ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 316

Opatija sv. Marija na Mljetu, koja je u XIII st. posjedovala cijeli otok, pala je u drugoj polovici XIV. st. pod komendu.

109 Postavljanjem opata i komendatora pape su uveli od g. 1354. obaveze kod imenovanja u visini od 80 for.

110 nekako u vrijeme kada dolazi do ugovora između opata i mljetačke univerzije (1345). Moglo bi se pretpostaviti da je mogućnost uvađanja takse prisilila opate na prelaz na novčanu rentu. Benediktinski samostan sv. Mihovila u Paklenici na otoku Šipanu pao je u XV st. pod komendu. Još 13. IV 1388. papinski komornik Marin zapovjedio je dubrovačkom nadbiskupu, neka ispita i javi godišnji prihod samostana.

111 Izvještaj dubrovačkog nadbiskupa nije nam poznat, ali čini se da je godišnji prihod samostana bio tada jedva 100 for., jer se on spominje samo jednom u Knjigama obligacija (1423) taksom od 20 (!) for.

112 Dubrovačka opatija sv. Marije na Lokrumu dva puta se spominje (1368 i 1432) u Knjigama obligacija

113 obavezom od 100 for. Ta je taksa bila najveća među dubrovačkim opatijama. Korčulansko-stonska biskupija, osnovana od Bonifacija VIII g. 1296. kao plod njegove politike prema Šubićima, saveznicima Anžuvinaca, bila je dosta kasno taksirana. G. 1369. njezin biskup Ivan bio je oslobođen od plaćanja takse zbog toga što rimska kurija nije još znala visinu prihoda te biskupije,

114 a ne zato što je Ivan bio siromašni franjevac, kako misli Farlati.

115 Tek se g. 1392. biskup Nikola morao obavezati na najnižu taksu, a jednako 1427. Andrija Michaeli. Ta je svota povećana Ivanu de Rubinis (1447) na 80 for. Njegov je nasljednik (1454) morao platiti taksu od 50 for. Avinjonski je dvor znao da su kotorski biskupi u XIV st. bili dosta siromašni.

116 Zbog toga je Sergij g. 1328. dobio besplatno »litteras promotionis«, jer mu godišnji prihod nije prelazio 100 for.

117 Jednako su zbog siromaštva bili oslobođeni njegovi nasljednici sve do g. 1410, kad se Antun de Bitonto obvezao na najmanju svotu, a to su jednako činili i njegovi nasljednici. Benediktinska opatija sv. Jurja na istoimenom otočiću pred Perastom, spominje se od g. 1353. u Knjigama obligacija nekako u vrijeme kad su pape počeli postavljati opate.

118 Budući da je ta opatija bila dosta bogata, dolazilo je do borbe za komendu i čestog izmjenjivanja komendatora.

119 Visina takse izmjenjivala se (35 ili 66 2/3 for.) po svoj prilici iz fiskalnih razloga.

120 109 M. Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, str. 76; I. Ostojić, n. dj., str. 84—85. 110 Hoberg, n. dj., str. 245. Obaveze su davane u ovim godinama: 1354, 1311, 1412, 1421 i 1454.; Dragan Roller, Agrarno proizvodni odnosi na području dubrovačke republike od XIII do XV stoljeća, JAZU, Zagreb 1955, str. 169—170. in Theiner, n. dj., I, str. 342. 112 Hoberg, n. dj., str. 382. 113 N. dj., str. 243. 114 Hoberg. n. dj., str. 114. 115 Farlati, VI, str. 333. 116 Jiriček Konstantin, Istorija Srba (u red. Jovana Radonića), III. str. 94. 117 Hoberg, n. dj., str. 33. 118 Theiner, n. dj., I, str. 214. 119 I. Ostojić, n. dj., str. 89. 120 Hoberg, n. dj., str. 196—197. Takse su davane u ovim godinama: 1353 (35 for.), 1354 (66 2/3 for.) 1368 (66 2/3 for.), 1372 (35 for.), 1375 (35 for.), 1398 (66 for.), 1410 (35 for.), 1410 (66 for.), 1438 (35 for.). 316