ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 300

godina; njegovi politički spisi važna su arhivska građa. Umro je 1899. O njemu vidi: »Crvena Hrvatska«, 1899, br. 28, s nekrologom Frana Šupila; »Obzor«, 1899. br. 171; članak Samuela Puhiera: Narodni preporod u Korčuli, »Narodni list«, 1912, jubilarni broj, str. 73—74. U svrhu makar djelomičnog uvida u arhivsku građu na kraju navedeni izbor pokazuje kako njenu vrijednost tako i raznovrsnost. Najviše je dokumenata iz mletačkog razdoblja, a ima ih iz francuskog, ruskog i engleskog. Na ovo posljednje odnosi se npr. originalni zapisnik uprave otoka Korčule od 14. II — 4. IX 1813. (sveščić od 12 araka). Arhiv ima oko 120 pergamena (najstarija od g. 1327) o privatnim i javnim odnosima (više dukala); u njemu su pohranjeni npr. notarijatske knjige Korčule od g. 1677—1679. i od g. 1805—1817.; zatim notarski i politički spisi Rafa Arnerija (1837—1899); mnoštvo advokatskih spisa prve polovine 19. st. sa starijim prilozima; pored obilne obiteljske korespondencije (1800—1870) više pisama istaknutih javnih radnika druge polovine prošlog vijeka; nekoliko svežanja normalija mletačke i kasnijih uprava Dalmacije. Jezik arhivske građe uglavnom je talijanski, nešto latinski, a hrvatski ponajviše u brojnim književnim rukopisima. Arhivalije sumarno su popisane uz materijalnu pomoć JAZU od pisca ovog članka a da nisu sređene po arhivskim propisima, jer bi to iziskivalo više godina rada s obzirom na količinu dokumenata. Popis rukopisa, naime, obuhvaća 42 otkucane strane bez proreda. Arhivom su se poslužili za svoje radove: Radić Frano, Knjiga o uredbama i običajima skupštine i obćine otoka Lastova; Foretić Vinko, Otok Korčula u srednjem vijeku do g. 1420, citirajući često npr. kodeks zapisnika Velikog vijeća od 1398—1404; Pantić Miroslav, Venac nepoznatih baroknih nadgrobnica iz prve polovine XVII veka, »Prilozi za književnost ...« knjiga 25, sv. 3—4; i drugi pisci. Arhiv se još čuva u starinskoj palači s baroknim dvorištem definitivno oblikovanim u drugoj polovini 17. st. (V. Karaman Ljubo, Umjetnost u Dalmaciji u XV i XVI st.; Fisković Cvito, Primorske vjetrenjače, »Slobodna Dalmacija« od 1. I 1959.) Uz arhiv je biblioteka sa oko 1000 popisanih knjiga, od sredine 16. st. dalje, pravnog i uopće kulturnog sadržaja, kao: Don Mauro Orbini, Il regno degli Slavi, Pesaro, 1601; Giono Palmotich, Kristijada, Rim, 1670; Don Ignazio Giorgi, Uzdasi Mandaljene pokornice, Mletke, 1728; J. J. Rousseau, Emile ou de l'éducation, Amsterdam, 1762; Nikola Tommaseo, Iskrice, Zadar, 1849. Vraćajući se na arhiv evo izbora iz njegove građe svrstanog radi pregleda u grupu privatnu, političku, ekonomsku, crkvenu i književnu: Rukopisi privatnog karaktera: Oporuka od g. 1559. u sporu Hettoreo-Gazzari; govori se i o Tvrdlju. » Contractus dotalis« između »Johannis Paparcich, patricii curzolensis« i »utriusque iuris Doctoris Jacöbi Arneri« za Jacominu od g. 1556. Oporuka Antuna qm. Francisci Marsich od g. 1502. 300