ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 8

Zaboka zbog njegove aktivnosti u buni.

2 Kukuljević je u tom radu, kao i u kasnijem prikazu povijesti Susjedgrada, koristio spise koji su njegovom zaslugom 1849—1850. restituirani iz Mađarske (zbirka Neoregestrata acta).

3 Osnovni izvor za proučavanje seljačke bune predstavlja međutim još i danas »Gradja za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573.«, koju je 1875. objavio u Starinama JAZU Franjo Rački.

4 Ta »Gradja« sadržava dokumente za period od 1. II 1573. do 19 II 1575* te se podaci o prilikama pred bunu mogu u njoj naći samo posredno, najviše u saslušanjima seljačkih vođa. Glavni dio »Gradje« čine spisi iz arhiva u Grazu i Ljubljani — »znamenitije isprave cjelovito, a druge u točnih izvodih« — kako Rački objašnjava u uvodu. Osim toga, u njoj je objavljena korespondencija bana Jurja Draškovića o buni iz Nadbiskupskog arhiva i neke isprave iz arhiva Jugoslavenske akademije. U »Dopunjku gradje za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573 ..« Rački je iz arhiva Zagrebačkog kaptola (Acta Capi tuli antiqua) objavio još deset isprava koje se djelomično odnose na bunu.

5 U obe publikacije nalazi se saimo nekoliko isprava o odnosima Tahyja i Hennynghovaca. Nove podatke o prethistoriji seljačke bune sadržavali su »Ugarski saborski spisi« (sv. IV i V).

6 Ti su podaci kasnije proširenu Šišićevim »Hrvatskim saborskim spisima« (sv. III).

7 Oba su sabora, naime, raspravljala u više navrata o odnosima na Susjedgradu i donosila zaključke protiv seljačkih nemira. O prilikama na Susjedgradu uoči seljačke bune objelodanjene su i neke pojedinačne isprave. Vj. Klaić je izdao »Tužbu Franje Taha protiv kmetova Susjedgrada i Dolnje Stubice«

8

, a I. Bojničić »Preslušavanje svjedoka proti susjedgradskom silniku Franji Tahiju god. 1567.«

9 Nekoliko isprava o tom vlastelinstvu objavljeno je i u različitim zbirkama dokumenata.

10 Neki radovi i napisi koji obrađuju posebna pitanja iz perioda pred bunu pisani su također na novom arhivskom materijalu koji još uvijek nije objavljen. Tako je A. Kaspert prikazao prilike na Tahyjevu vlastelinstvu Stattenbergu u Štajerskoj; Vj. Klaić je obradio Tahyjevu parnicu protiv stenjevačkog župnika Mihajla Bučića, a Ivić je objavio neke podatke o odnosima Tahyja s dvorom.

11 2 Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. IH, 1854, str. 119—124. 3 Događaji Medvedgrada, Arkiv, knj. III, str. 31—76; Njeke gradine i gradovi u kraljevini Hrvatskoj, sv. I, Zagreb 1869. 4 Starine JAZU VH. str. 164—322. 5 F. Rački, Dopunjak gradje za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573. i nekoliko izprava o hrv. poturici Franji Filipoviću, Starine JAZU VIII, 1876, str. 243—252. 6 Fraknoi, Monumenta comitialia regni Hungariae, sv. IV (1876), sv. V (1877), Budapest. 7 S i š i ć, Hrvatski saborski spisi HI, MSHSM XX)XTX, Zagreb 1916. 8 Vjesnik zemaljskog arhiva XI, 1909, str. 134—136 (dalje Vj. Klaić, VZA XI, str.) 9 Vjesnik zemaljskog arhiva XH, 1910, str. 16—47. (dalje: Bojničić, VZA XII, str.) 10 Bojničić, Darovnice kralja Ferdinanda I za Hrvatsku, Zagreb; Bojničić, Kraljevske darovnice odnosiće se na Hrvatsku, Vjesnik zemaljskog arhiva XI, 1909, str. 6—8; L o p a š i ć, Prilozi za povijest Hrvatske XVI. i XVII. vijeka iz štajerskog zemaljskog arhiva u Gracu, Starine JAZU XIX, str. 28. 11 A. Kaspert, Tiranstvo graščaka Frana Taha in njegovega sina Gabriela (Donesek k zgodovini kmetske vojne 1. 1573.), Časopis za zgodovino in narodopisje, 6. let., Maribor 1909, str. 70—108; Vj. Klaić, Mihajlo Bučić i Franjo Tahy (1565.—1571.), Nastavni vjesnik, knj. XXX, str. 474—478; Ivić, Nešto o Franji Tahiju, Savremenik HI, br. 11.