ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 406

cijalno u Schaunbergu pomoću pravne formule Burgrecht (tus civile) obrađuje O. Hageneder. Opširnu i dokumentiranu informaciju, kako se Gornja Austrija snabdijevala ribom, dugujemo G. Wachi. Historijatom obrta bave se F. Posch i A. Mosser: prvi kovačima kosa, a drugi drvorezbarima. Grof Filip Sinzendorf upozoravao je Josipa II na ekonomsko značenje Kranjske i Trsta; to saznajemo iz članka G. Otrube o trgovini u austrijskim nasljednim zemljama 1786. H. L. Mikoletzky predstavlja se ovaj put zanimljivim radom o zajmovima, što su ih austrijski carevi uzimali u Švicarskoj. F. Tremel piše o trgovini između Gornje Austrije i zemalja južno od nje u prvoj polovici XIX stolj., a A. Brusatti o tadašnjem rudarstvu i rudarskom zakonodavstvu u Austriji, sa dosta napomena o rudnicima u našim krajevima. I. Filipović ARCHIVA ECCLESIAE. Città del Vaticano, 1958—1964, I-VII. God. 1956. osnovano je u Rimu, uz Vatikanski arhiv, Društvo crkvenih arhivista (Associazione Archivistica Ecclesiastica presso l'archivio segreto Vaticano — Città del Vaticano). Svrha je društva unaprijediti arhivsku službu kod raznih crkvenih arhiva: biskupskih, kaptolskih, župskih i samostanskih. Zbog te svrhe društvo potiče i preporučuje osnivanje kraćih arhivskih tečajeva i arhivskih škola da bi se što veći broj mlađih ljudi stručno osposobio za vršenje arhivske službe pri crkvenim arhivima. Kao najpreča zadaća postavlja se: srediti i popisati građu crkvenih arhiva i tako je učiniti pristupačnom za znanstveno istraživanje. Društvo održaje svake godine četverodnevne sastanke na kojima se raspravlja o svim pitanjima suvremene arhivske službe i napose o problemima koji mogu zanimati crkvene arhiviste. O tim sastancima opširno izvješćuje glasilo društva — Archiva Ecclesiae. To je talijanski crkveni arhivski časopis koji je počeo izlaziti g. 1958. Do sada su izašla tri sveska i dva dvosveska. Ovdje se kanimo osvrnuti na te do sada izašle sveske i dvosveske. Anno I — 1958. U ovom se svesku govori o tome kako je došlo do osnutka Društva crkvenih arhivista. Zatim je štampan statut Društva. Iza toga se iznosi kronika Društva g. 1956 — 1957. Opširno je prikazan prvi sastanak Društva crkvenih arhivista u Rimu od 5. do 8. studenoga 1957. Na sastanku se skupilo oko 200 arhivista i historika iz cijele Italije. Kard. Angelo Roncalli govorio je o brizi Crkve za svoje arhive u prošlosti i sadašnjosti. Mons. Giusti ocrtao je zadaću i odgovornost arhivista. Prof. Battelli prikazao je popise dokumenata u talijanskim crkvenim arhivima. Ambrozije Palestra raspravljao je o problemima sređivanja i konzerviranja dokumenata. Prof. Pratesi opisao je popise dokumenata Papine kurije od g. 1198—1417. Prof. Battelli govorio je napose o arhivima i povijesnom istraživanju. Ausgario Faller iznio je svoje misli o dokumentaciji koja upotpunjuje crkvene arhive. Velik je dio učesnika živo sudjelovao u diskusiji što se sve može vidjeti iz štampanoga zapisnika. Učesnici su prigodom sastanka pohodili rimske arhive. Anno n — 1959. U ovom je svesku prikazana kronika Društva g. 1958—1959, zatim razni sastanci arhivista u Italiji i u svijetu. Napose i opširno opisan je drugi sastanak talijanskih crkvenih arhivista u Milanu od 8-12. rujna 1958. Sastanak je otvorio kard. Tisserant. Uvodno je predavanje održao Achille Marazza, šef uprave za održanje milanske katedrale. Ostala su predavanja držali: Ivan Montini, milanski nadbiskup i počasni pred406