ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 392

voj zgradi, u Varšavi, izrađena je takva komora nešto većih dimenzija. Plin Cartox (Rotanox) koji se uvodi u komoru (nakon što je iz nje ispumpan zrak) uništava sve insekte u svim stadijima razvoja — jaja, larve, ličinke i same insekte. Cartox, koji se prije upotrebljavao samo za dezinfekciju, pokazao se (nakon odgovarajućih ispitivanja) vrlo efikasan u borbi sa mikroorganizmima koji se susreću na našim fondovima, pa se zbog toga sada upotrebljava i za dezinsekciju. Dezinfekcija i dezinsekcija dokumenata u vacuum komorama ima vrlo veliki značaj i primjenu u našim arhivima. Ovaj postupak je naročito važan kod prenošenja dokumenata zaraženih mikroorganizmima ili insektima iz starih zgrada u nove i čiste. Posebno je razrađena i metoda dezinfekcije zraka u arhivskim spremištima. Za takvu dezinfekciju upotrebljava se »Raschit« (para-kloro-meta-krezol otopljen u etilnom alkoholu) koji se pulverizira u prostoriji. Police, prozori, vrata i svi drugi drveni dijelovi u spremištu dezinseciraju se pomoću Azotokseta (DDT). Dokumenti koji su jako zaraženi prijesnima dezinficiraju se ručno. U tu svrhu upotrebljava se otopina timola i sublimata (živinog klorida) u eteru i benzenu: CH

3

C

6

H

3 (C

3

H

7

) OH + HgCl

2 + C

2

H

5

OC

2 H

5 + C

6

H

6 Ručna dezinfekcija dosta je opasna po zdravlje osoba koje je izvode, zbog velike toksičnosti tih sredstava, pa se zato mora provoditi u specijalnim digestorima. Vrlo je interesantan i način dezinfekcije voštanih pečata. U našem mikrobiološkom laboratoriju izolirano je sa voštanih pečata nekoliko vrsta plijesni i razrađen je način njihove dezinfekcije pomoću otopine orto-fenil-fenola. Pitanje koje je imalo naročito veliki značaj bilo je pronalaženje odgovarajućeg antiseptika za ljepila koja se upotrebljavaju kod uvezivanja, a koji bi ih sačuvao od infekcije pli jesnima. Nakon niza ispitivanja kao najbolje sredstvo pokazao se »Raschit«, koji je u obliku natrijeve soli topiv u vodi i dodaje se kao l°/o-tna otopina ljepilu, koje je ohlađeno do 50° C. Upotreba Raschita proširila se sada u mnogim poljskim arhivima, bibliotekama i muzejima. U posljednje vrijeme kod uvezivanja, umjesto šivanja, prakticira se pojedine listove u hrptu lijepiti sintetičkim ljepilima. Isto tako ustanovljeno je kakve kvalitete treba da bude materijal koji se upotrebljava kod uvezivanja (koža, platno, karton, papir, konac). Razrađen je i niz načina konzervacije, koji zavise o stepenu oštećenja i materijalu na kojem je napisan neki dokumenat. Riješeno je i pitanje čišćenja nekih vrsta mrlja. U najnovije vrijeme najrašireniji je način konzervacije dokumenata lijepljenjem oštećenih ili zaderanih mjesta i hladna laminacija otopinom acetatne celuloze. Oba ova načina provjerena su u CLKA. Dokumenti se laminiraju obično samo s jedne strane, a u slučaju potrebe acetatna celuloza može se skinuti. Koža starih uveza, osim mehaničkih oštećenja, često puta pokazuje promjene zbog presušivanja i utjecaja raznih štetnih primjesa u zraku. Takvih primjesa ima naročito mnogo u industrijskim centrima. U vezi s tim posebno je razrađena metoda dezinfekcije kožnih uveza i njihovo impregniranje masnoćama; ovaj način se vrlo često upotrebljava u poljskim arhivima i bibliotekama. 392