ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 374

Podskupina I sadrži 28 karata, koje uglavnom prikazuju teritorij Hrvatske. Među ovim kartama ima nekoliko zanimljivih listova. Tako je vrijedan pažnje list 8, koji prikazuje Liku i Krbavu. Bakrorez je izdan 1685 god. u Rossijevoj nakladi u Rimu i predstavlja malo neobičnu, ali veoma originalno zasnovanu kartu. Izrađena je tako, kao da motrilac promatra površje Like sa jednog od vrhova Velebita (Alpes Vellebit). Dalje od velebitskog podnožja, preko čitave Like, vide se brojna naselja u plamenu izazvana Herbersteinovom vojnom. Iza ličkog sredogorja (Monti Granitz Wischen che dividono la Corbavia della Provincia di Licka) vidi se prostrana ravnica Krbave, koja se završava ogromnom gorom Monte Plisivicza. Prema izradbi i toponimiji, vjerojatno je rad talijanskog kartografa Cantellija. Lijepi primjerak bakrorezne karte je list 17, koji prikazuje Bosnu, djelo Ignatza Albrechta (1789 god.). Zanimljiv je i list 18, koji predstavlja drvorezni plan Karolinške ceste Karlovac

— Rijeka, sa veoma originalno predočenim reljefom i drugim detaljima u vezi okolnih naselja. Listovi 20, 21 i 25 su manuskripti iz prve polovine 18 stoljeća. Prikazuju teritorij međurječja između Une i Kupe. Vjerojatno pripadaju službenim krokijima iz razdoblja tzv. jozefinskog premjera. Podskupina II sadrži 37 karata. U ovu grupu uključeni su listovi najpoznatijih kartografa iz razdoblja tzv. kartografske renesanse. Zastupljeni su Ortelius, Mercator, Hirsvogelius, Sambucus, Sgrothonus i Sanson, nadalje Coronelli, Cantelli, Homann, Valk i dr., dakle sve najistaknutija imena na području historijske kartografije. Karte spomenutih autora potječu većinom iz poznatijih Atlasa 16, 17 i 18 stoljeća. Među njima su Ortelijeva karta »Pannoniae et Ilyrici veteris tabula«

2 iz 1590 god. (list 1), Mercatorova karta »Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatia parte«

8 iz 1594 (list 2) i Hirsvogeliusova karta »Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae, finitimarumqve regionum nova descriptio«

4 iz 1579 (list 8). S ovim djelima započinje zapravo nova era naše kartografije. Po prvi puta susrećemo u tim djelima brojne nazive za naša naselja, te ujedno dobivamo prvu vjerniju predodžbu o stvarnom poznavanju našeg teritorija u 16 stoljeću. U kolo ovih radova spada i karta Ivana Sambuka »Illyricum«

5 iz 1572 god. (list 17), izrađena za Ortelijev Atlas. To je naša 2 Karta je publicirana kao 15. list u »Theatrum orbis terrarum Abrahami Ortelii Antverpiani« Additamenta IV, Antverpiae 1690. Up. L. Bagrow, A. Ortelii Catalogus Cartographorum, Ergänzungsheft Nr. 199 zu Petermanns Mitteilungen, Gotha, J. Perthes 1928. 3 Karta je prvi puta publicirana kao 17. list u kolekciji pod naslovom »Italiae, Sclavoniae et Graeciae tabule geographice. Per Gerardum Mercatorem Illustrissimi Duci Julie Clivie etc. Cosmographum, Duysburg editae 1589«. Iza Mercatorove smrti 1593, karta je uvrštena u njegov »Atlas sive Cosmographicae Meditationes de Fabrica mundi et Fabricati Figura. Gerardo Mercatore Rupelmundano, Illusstrissimi Ducis Julie Clivie et Mötis etc. Cosmographo Autore. Cum Privilegio. Duisburgi Clivorum 1595«. Up. H. Averdunk und J. Müller-Reinhart, Gerhard Mercator und die Geographen unter seinen Nachkommen, Ergänzungsheft Nr. 182 zu Petermanns Mitteilungen, Gotha, J. Perthes 1914. 4 Karta je publicirana kao 41. list u prvom izdanju Ortelijevog »Theatrum orbis terrarum« 1570 godine. Veličina karte iznosi 34 X 46 cm, a rezao ju je u bakar Fr. Hogenbergi. 5 Kartu je Sambucus izradio za Ortelija, ali ona nije ušla u njegov »Theatrum«, već je štampana u Beču, Na karti u podnaslovu stoji: loan. Sambucus Ortelio SVO.S. Mitto hanc quoque tabellam qua necessaria confinia Pannonicae declarantur, fluviorum & aliquot locorum situs Hirschvogelij recte mutavi, Angelini autem studio plurima adieci et intervalla rorrexi ut parum quis si cum Hirschvogelij haec coniungat desiderarit. Pique errores Pint, dies certiora docebit, Viennae, Vale 25 Octob. 1572. 374