ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)
Strana - 368
našeg novog arhivskog zakonodavstva, pa potom da se u praktičnom rješavanju pojedinih pitanja prakse arhivske službe ne mora zastajati na pola puta, ili improvizirati, stvarajući poteškoće koje bi iskrsnule polovičnim i nepotpunim rješenjima 47 . Uz nabrojene provedbene propise postoji još jedna komponenta cjelokupnog sistema i zgrade našeg novog arhivskog zakonodavstva. To su statuti i opći akti pojedinih arhivskih ustanova. Radi se o jednoj specifičnosti jugoslavenske arhivske službe, koja proizlazi iz naročite uloge što je, po ustavnim principima SFR Jugoslavije, imaju statuti i opći akti radnih organizacija, pa tako i arhivskih ustanova. Njima se, naime, u našem sistemu, ne reguliraju samo uža organizaciona pitanja, upravljanje, radni odnosi, dohodak i slična pitanja svake arhivske ustanove, već se ujedno razrađuju i detaljno preciziraju norme arhivskog zakonodavstva sadržane u samom Zakonu i njegovim provedbenim propisima. To zahvata i takva pitanja i u takvom obimu, kakvi su u drugim zemljama rezervirani za propise arhivskog zakonodavstva u užem smislu 48 . Pri tome mislimo naročito na materiju statuta i općih akata, koja se odnosi na: detaljiziranje zadataka arhivske ustanove 49 ; režim korištenja arhivske građe 50 ; režim sigurnosnih mjera u arhivskoj ustanovi 51 , te neka kadrovsko-profesionalna pitanja 52 . Naš Zakon, sa svojim provedbenim propisima, nije se slučajno ograničio u toj materiji samo na sumarne norme, niti je ostavio tobožnju »prazninu« u tim pitanjima. On ih je imao u vidu, ali ih je okvalificirao kao materiju statuta i općih akata, te pretpostavlja njihovo normiranje u statutima i općim aktima. Odatle i dužnost i pravo s jedne strane organa upravljanja, a s druge strane predstavničkih i stručnih tijela 53 , da o tome vode računa. To tim više što se ovdje ne radi samo o nekim užim stručnim ili pravnim pitanjima. Radi se o principu da samoupravljački mehanizam, kao osnova našeg ustavnog i društvenopolitičkog sistema, ne može biti ograničen na neku užu domenu (organi47 Jednako smo mišljenja da će biti korisno, nakon donošenja svih provedbenih propisa, da se prinremi i štampa cjelovita zbirka arhivskog zakonodavstva s potrebnim komentarima, te sa stručnim uputstvima za rad kako ih postepeno bude izdavao Arhivski savjet Hrvatske. Nadalje, bit će sigurno korisno ako se na temelju te cjeline propisa i uputstava budu izradili odgovarajući priručnici, kako za pojedine kategorije arhivskih stručnih službenika, tako i za rukovaoce registratura na terenu, kako bi i oni bili u što boljoj formi upoznati s obavezama koje im daje ovaj Zakon i njegovi provedbeni propisi. 48 Tako npr. i novo talijansko arhivsko zakonodavstvo. Vidi se to već i iz naslova pojedinih poglavlja tal. zakona iz 1963. god. koji glase: zadaci državnih arhiva i državni organi uprave arhivskom službom; državni dokumenti i dokumenti javnih ustanova; čuvanje i zaštita arhivske građe; nadzor nad građom javnih ustanova i privatnom građom; odredbe o arhivskom kadru; završne i prelazne odredbe. Zakonodavac je pri aonošenju ovog zakona izričito naglasio, da mu je namjera: ... »a dare una nuova, organica disciplina a tutta la materia archivistica, sia nella parte tecnicà che in quella relatlva al personale, raggrupandola in un unico testo unitariamente concepito« (La legge sugli archivi, Roma 1963, str. 67). Novo arhivsko zakonodavstvo DR Njemačke i u ovom je pogledu osebujno. Temeljni zakonski propisi sadržani su u razmjerno kratkoj »Naredbi o državnoj arhivskoj službi« (v. »Archivmitteilungen«, Jhrg. XV, H. 5—1965, str. 163—165), na koju se nadovezuju njene »provedbene naredbe«. Dok se temeljni propisi ograničavaju na najosnovnija pitanja, provedbenim naredbama se detaljno normiraju pojedini dijelovi problematike arhivstva i djelatnosti arhivske službe. Od tih provedbenih naredaba dosada su objavljene: 1. o formiranju državnih arhiva, arhivskih spremišta i arhivskih sabirnih centara, te o nadležnosti državnih arhiva (25. VI 1965); 2. o korištenju građe (25. VI 1965). Tekstove tih provedbenih propisa donosi cit. časopis na str. 166—169. 45 Ovi su zadaci sumarno određeni u tekstu Zakona (čl. 32 i slijed.), pa ih statutom treba detaljnije razraditi i precizirati tako, da oni u svim detaljima dođu do punog i potpunog izražaja, bilo u samom statutu, bilo u pravilnicima i drugim općim aktima koji će se donijeti na temelju statuta. 368
