ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 27

Vas iuris montani cub. 22Vî Vas iuris montani cub. 19V2 CELLARIUM THERGOWINA

8 Vas iuris montani cub. 32 Vas iuris montani cub. 34V2 p. 5 Vas iuris montani cub. 36V2 Vas iuris montani cub. 37V2 p. 5 Vas iuris montani cub. 41 p. 5 CELLARIUM IN BERDOWACZ Vas ex vinea Berdocensis

7 cub. 23 In eodem iuris montani cub. 6V2 Vas iuris montani cub. 27V2 IN JAKOWLYA

8 Vas iuris montani Jakowlia cub. I9V2 p, 5 Vas iuris montani Jakowlia cub. I9V2 p. 5 SUMMA SUMMARUM VINI RESTANTIS videlicet vinearum domini Gratiosissimi procreatarum Golliak, Perowicza, Thergowsthyak et Berdowacs nominatarum, item iuris montani castri Zozed facit: vas» 59 in quibus continentur vini cum fecibus cub. 1486 p. RESTANT in acre Zozed in acetabulis sex aceti simulcum fecibus cub. 16 RESTANT vacua vasa 32 DOLIA vero omnia sunt communia. RESTANTIA TRITICI Restant in diversis locis in pertinenciis castri Zomzedwara in granis tritici cub. 233 Restant in arce et in Berdocz triticeae farinae .... cub. 20 Item restant communiter acerui tres, in quibus continentur tritici cap.

9 458 RESTANTIA SILLIGINIS Restant in diversis locis castri Zozed in granis sillignis cub. 59 Restât communis aceruus unus continens silliginis . cap. 200 6 Plemićku kuriju Trgovinu, s njenim zasebnim gospodarstvom i podrumom, vlastelinska uprava je 1562. oduzela plemiću Pavlu Barbel de Waralyja i počela ju, jer je bila blizu Susjedgrada, upotrebljavati za potrebe svoga gospodarstva. 7 U Brdovcu se nalazila vlastelinska kurija s više gospodarskih zgrada i s tri vinograda (vinea antiqua, vinea nova i vinea Lendowschyak). 8 U Jakovlju je bio stari vlastelinski alođ (marof) također s različitim gospodarskim zgradama. Taj je alođ poslije povratka susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva nasljednicima porodice Hennyngh 1551. zadržao u svojim rukama ugarsko-slavonski velikaš Luka Sekelj de Kewend; Jakovlje je inkorponirano vlastelinstvu tek 1563. 9 capetia, capetiae, capheticus — hrpa, stog, kupa (kopa) (Mažurani ć, Prinosi), dosta rijetka jedinica mjere za žitarice i sijeno. U Ugarskoj se ta mjera spominje krajem XII st. kao jedinica kojom se određuju neke daće u žitaricama (B a r t a 1, A magyaroszagi latinsag szotara, Budapest 1901). Na Susjedgradu i Stubici »capetia« je mjera za neovršene žitarice (pšenica, raž, proso, zob) u stogovima (in acervis). U tom smislu spominje tu mjeru i Du Cangeov Glossarium — »acervuli manipulorum frumentariorum«.