ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)
Strana - 15
ni s vlastelinstva obratili već 1566. vladaru s molbom za posredovanje u njihovu sukobu s Tahy j em. Međutim, iz građe se vidi da su intervencije vladara u sve odnose na susjedgradskom vlastelinstvu u najviše slučajeva bile povezane s njegovim interesima kao suvlasnika, tj. da nisu bile izraz želja državne organizacije da se reguliraju odnosi između feudalaca i kmetova. Nekoliko isprava sadržava podatke o dosad nepoznatoj seljačkoj buni 1567. Ta je buna krajem kolovoza 1567. izbila na cijelom vlastelinstvu zbog komutacije crkvene desetine iz novčanog u naturalni oblik, ali je njen centar bio na stubičkom posjedu. Za poznavanje te bune posebno je važno pismo komorskog provizora Stjepana Gerdaka od 11. IX 1567. Premda se iz novih izvora ne mogu utvrditi sve pojedinosti o toku te bune, njeni su motivi potpuno jasni; zajedno s drugim izvorima, oni upućuju ina kojim područjima feudalne eksploatacije treba tražiti uzroke seljačke bune 1573. Spisi koji se odnose na susjedgradsko-stubičku bunu 1571/72. nadopunjuju podatke iz Tahvjeve tužbe protiv kmetova od 6. VIII 1572. koju je objavio Vj. Klaić. 38 Ti spisi pokazuju da buna nije počela polovinom 1571, kako su držali neki historičari. 39 Iz njih se nadalje "Vidi da ustanici tokom 1572. uopće nisu uspjeli zauzeti Susjedgrad. 40 U seljačkoj tužbi od 24. V 1572. opisane su neke Tahyjeve akcije protiv pobunjenika koje su bile nepoznate. Materijal o radu kraljevskih komisija 1571. i 1572. također osvjetljava neke nove momente u vezi s tom bunom. Na kraju izražavamo nadu da će objelodanjivanje ove građe, bez obzira na svoje manjkavosti, pridonijeti upoznavanju seljačke bune 1573. Također se nadamo da će biti prilog upoznavanju strukture vlastelinstava u XVI st, o kojima ima tako malo objavljene građe. Nastojali smo isprave koliko god je to bilo moguće snabdijeti bilješkama, a uz građu je sastavljen i indeks. U jezične nepravilnosti teksta nismo ulazili, ali su sve abrevijature razriješene po suvremenoj ortografiji. Posebnu zahvalnost dugujemo službenicima odjela za staru građu u Arhivu Hrvatske koji su nam pružili pomoć u pronalaženju i pripremanju isprava, a naročito I. Filipoviću koji je pomagao u kolačioniranju priređene građe. 38 Vj. Klaić, VZA XI, str. 134—136. 39 Kukuljević, Događaji Medvedgrada, str. 63; R. H o r v a t, Seljačka buna 1573, Sarajevo 1897, str. 10; Hartinger, n. dj., str. 113 i drugi. 40 Suprotno npr. navode: H a r t i n g e r, n. dj. 123; SiŠlć, Dva hrvatska buntovnika (Matija Gubec i Eugen Kvaternik), Bratstvo XVm, Beograd 1923. str. 22; Grafenauer, Kmečki upori na Slovenskom, Ljubljana 1962, str. 217.
