ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 96

»Jedinstvo«. Za rata 1915. bježi u Italiju, zatim u Pariz i sudjeluje kod osnivanja Jugoslavenskog odbora. Vidi o njemu: Nekrolog u »Ljetopisu« JAZU, 1957, knj. 62; »Enciklopedija Jugoslavije«. NBS 82. Rijeka 3. VII 1903. Šupilo moli Trumbića da mu vrati kovertu da bi prepoznao otvaraju li se njegova pisma. Preporuča mu da Splitski odbor pošalje pomoć Ludbregu gdje je velika nevolja, i navodi da je najavljen novac iz Amerike. O Khuenu kaže da je »bečki žandar u Pešti«. Smodlaka

1 mi piše da je moje zadnje pismo bilo otvoreno na pošti i da čuva couvertu. Molim te pošalji je. Dobro pazim kako zatvaram listove i poznat ću, ako je tegnuto. Ovo svakako treba razbistriti. Ne bi rekao da ovdje otvaraju. U Ludbregu je sada velika nevolja. Treba poslati pomoći. Ne znam onamo za pouzdanu osobu, ali najbolje je da se pošalje preko Podružnice Ljub(ljanske) K(reditne) B(anke) Splj(et) na I. Hrv(atsku) Št(edionicu) Zag(reb) za poznatog prijatelja iz Azije

2 sa nalogom da odmah pošalje u Ludbreg obiteljima postradalih kroz poštenu osobu. Pošaljite jedno 800- do 1000 Kruna, tamo je vrlo zlo. Iz Amerike su mi došla pisma. Izgleda po njima, da ćete dobiti novaca. Iz Chicaga mi pišu, da u prinosima saučestvuju i drugi Slaveni. Ja svakom javljam, da šalje Vašem odboru. Samo što se u nas na Rieci medju nama sakuplja, to ostaje za domaće okolne potrebe, koje su dosta velike, jer je množtvo zatvorenih, i za one troškove oko odašiljanja listova u Hrvatsku. Inače sve drugo Vama. Tako sam javio Trinajstiću

3 koji me pitao za Istru. Ovo ću ti pismo vanredno dobro zapečatit. Iznutra će biti papir. Ne moguće ga otvoriti, da se ne opazi. Pejačević

4 ban-Khuen raztvarajuća kiselina magjarskog šovinizma i bečki žandar u Pešti. Nakon 35 godina slobode. Magjarski mu parlamenat daje većinu, a opozicija se ciepa! Mi — nakon 35 godina robstva bogme čudesa. Da nije one posr

... naše opozicije! 1 Smodlaka dr Josip, političar i advokat (Imotski, 1869 — Split, 31. V 1956). Zastupnik u Dalmatinskom saboru od 1901, u Carevinskom vijeću od 1910, osnivač Hrvatske pučke napredne (demokratske) stranke u Splitu. U njenim organima »Sloboda« i »Pučka Sloboda« isticao je potrebu i agrarne reforme. Aktivan na zbližavanju Hrvata i Srba. Potpisnik Majske deklaracije. U vrijeme sloma Monarhije član Središnjeg odbora Narodnog vijeća u Zagrebu i član Zemaljske vlade za Dalmaciju. Učestvuje na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Više o njemu v. »Slobodna Dalmacija«, 1956, br. 3510. 3 Azija, konspirativno ime Milana Vaničeka. V a n i č e k Milan, privrednik (Vinkovci, 13. VIII 1865 — Zagreb, 5. XII 1936). Dospio do položaja ravnatelja Jugoslavenske banke. Svoj imetak namijenio izgradnji veterinarskih ambulanti. Više o njemu vidi: »Jutarnji list«, 1936, br. 8942. 3 Trinajstić dr Dinko, političar i advokat (Vrbnik na Krku, 9. X 1858 — Crikvenica, 26. II 1939). Načelnik i advokat u Pazinu, kulturnom centru Istre, gdje 1895. izabran zastupnikom u Istarski sabor u Poreču, član Zemaljskog odbora. Potpisnik Manifesta protiv bana Khuena od 1903. Učestvovao pri stvaranju Riječke rezolucije. Za vrijeme rata potpredsjednik, pa predsjednik Jugoslavenskog odbora u emigraciji. Više o njemu vidi: »Jutarnji list«, 1939, br. 9732. 4 Pejačević dr Teodor, ban (Našice, 24. IX 1855 — Beč, 23. VII 1928). Priključio se Narodnoj stranci; dugogodišnji zastupnik u Hrvatskom saboru i njegov 96