ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 93

uzmite ih u ruke i odvažite se na akciju. Parola: Borba za štovanje zakona! Savezničtvo sa braćom Magjarima! Dolje sa provokaterima nesloge hrvatskog i magjarskog naroda! Danas ja ne vidim bolje taktike. Staroga magarca valja dozvati pameti, pak se onaj moj predlog mora ostvariti, kako god bilo. Nemojte Vi ovdje filozofirati i dogmatizirati, ostavimo to profesorima budućih generacija, kad budu pisali historiju, nego tu treba odvažne akcije — i brzo! Ako bude žrtava, uspjeh je sigurniji, ali ako Brešćenski

1 ostane u Vel. Gorici s krunicom moleći zdrave Marije za dušu Pasariću

2

, onda je najbolje, da se živi zakopamo. Organizacije, znam, nema nikakove, ali niti je ne treba. Inci. jati va pojedinaca više vrijedi od svake organizacije, a s resolucijama Kuljen

3 čisti u zahodu Vi imate krvi i odvažnosti, započnite bez dogovora akciju: prema gore (priestolju) i prama narodu (pozivima na monstre-deputaciju

4

). Ušutkaju li Vas silom, neka Vas drugi zamieni. Mi smo na Rieci onomadne u dvojicu (ja i Luttemberger

5

) cielo gradjanstvo uzbunili proti Talijanim. S historičnim razpravama bili bi ga ušutkali i uspavali. Naći ćemo s nama sve Slavene. Talijani već simpatišu s našim pokretom za slobodu. Ljepa, plemenita i muževna borba osvaja simpatije Europe. Dakle? ... Čekam odgovor na gosp. Egona Mohovicha Rieke, zatvoreni list, da ga meni uruči. 1 Bresztyenszky (Brešćenski) dr Šandor, rektor zagrebačkog Sveučilišta i političar (Prečec, 5. IX 1843 — Prečec, 9 V 1904). Profesor civilnog procesa i hrvatsko_ugarskog privatnog prava. Poslanik u Hrvatskom saboru od 1892. do smrti kao član Neodvisne narodne stranke. Nakon njenog fuzioniranja sa Folnegovićevim krilom Stranke prava predsjednik ujedinjene opozicije — Hrvatske stranke prava. Više o njemu v. »Hrvatski narodni glas«, 1904, br. 22; »Mjesečnik pravničkog društva«, 1904, br. 6, str. 469. 2 Pasarić Ivan, seljak iz Šibica, smrtno ranjen u Zaprešiću 11. IV 1903, kada su pobunjeni seljaci skinuli mađarsku zastavu sa postaje u Zaprešiću i spalili je. 3 Očito aludira na bana Khuena. Khuen-Hédervâry Karlo, mađarski političar (Fryvaldov, Sleska, 23. V 1849 — Budimpešta, 16. II 1918), porijeklom iz Nuštra kod Vinkovaca. Postavljen za bana 1883. da bi politikom »biča i zobi« slomio otpor Hrvata protiv nametnute »Nagodbe«. Pritom se služio i geslom »divide et impera« u odnosu između njih i Srba. Uz režim su bili konzervativni Hrvati i Srbi. Njihov organ »Srbobran« zastupao je šovinističku antihrvatsku politiku. Bezakonje je postalo zakon. Nagomilano nezadovoljstvo i nemiri u proljeću 1903. srušili su ga. Tada je međutim imenovan mađarskim predsjednikom vlade, što je ponovo bio i 1910—1912. Za ovog ministrovanja došlo je do pakta Hrvatsko-srpske koalicije i bana Tomašića, a i do preloma, našto je K. poslao Cuvaja kao komesara. Više o njemu v.: V. Bogdanov, Historija političkih stranaka u Hrvatskoj od prvih stranačkih grupiranja do 1918, Zagreb, 1958; »Hrvatska riječ«, 1918, br. 42. 4 O to; deputaciji vidi: Arneri Roko. 5 Luttemberger dr Vjekoslav, odvjetnik (Rijeka, 1860—1921). Počeo je studirati pravo u Zagrebu, ali je zbog političkih demonstracijn odstranjen sa Sveučilišta, pa je studij nastavio u Innsbrucku, gdje je i doktorirao. Kao advokat na Rijeci družio se sa Supilom i sudjelovao u političkim akcijama. God. 1918. član je Narodnog vijeća na Sušaku. NSBZ R 6491" 79. Rijeka 18. VI 1903. Šupilo javlja Trumbiću da mu šalje novac koji je primio od bečkog odbora te daje sugestije u pogledu novčane pomoći žrtvama terora u Banovini. 93