ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)
Strana - 73
biti. Oni naši u Zagrebu premalo rade, ali su dobra čeljad. Naše bi mnijenje imponiralo i njih bi osokolilo. Ipak stranka prava, prava stranka sa svim svojim predaj am i načelima u njihovu je taboru. Otpisi mi kako misliš. 1 Boulanger Georges-Ernest, francuski general i političar (Rennes, 1837 — Bruxelles, 30. IX 1891). Preko njega kao ministra obrane neki su političari namjeravali oboriti parlamentarni režim, a neki povesti revanšistički rat protiv Njemačke. Sef po njemu nazvanog nacionalističkog pokreta, nekoliko puta plebiscitarno biran (1889. u Parizu). Za urotu osuđen u odsustvu na doživotnu robiju. 2 Tresić-Pavičić dr Ante, književnik i političar (Vrbanj, Hvar, 10. VII 1867 — Split, 26. X 1949). Potpisnik Riječke rezolucije. Kao kandidat Hrvatske stranke god. 1S05. i od 1907. dalje biran u Dalmatinski sabor odnosno u Carevinsko vijeće. U početku rata interniran, 1917. pušten. Potpisnik je Majske deklaracije. Od 1922—1927. poslanik u Madridu, zatim u Washingtonu; 1932. senator. Istaknuti hrvatski pisac. Više o njemu v. »Ljetopis JAZU«, 1939/40, sv. 53. 3 Déroulède Paul, francuski pjesnik i političar (Pariz, 1846 — Mont-Boron, 1914). Propagator revanša, suradnik gen. Boulangera, predsjednik Patriotske lige; više puta biran u parlament. Za urotu protiv države osuđen na progonstvo, pa amnestiran. 4 L a g u e r re Georges, francuski političar i advokat (Paris, 1858 — Gournaysur-Marne, 1912). Branilac socijalista i anarhista 1882; sjedio u Parlamentu na krajnjoj ljevici; 1888. izjasnio se za gen. Boulangera. 5 Radeljak Ivan, novinar (Drniš, 1870 — Rosario de Santa Fe, Argentina, 6. IV 1926). Surađivao u »Katoličkoj Dalmaciji« i kasnije u »Hrvatskoj kruni«, novinama dalmatinskog pravaškog prvaka don Iva Prodana. Iselivši se u Južnu Ameriku od 1909. . do smrti izdavao je »Zajednicu« u Rosariju za Širenje pravaških političkih ideja među iseljenicima, više o njemu vidi »Hrvatsko pravo«, 1926. br. 5054—5060. 6 Škarica dr Vjekoslav, advokat i javni radnik (Kaštel Stari, 24. XII 1863 — Split, 13. I 1945). Pravne nauke započeo u Zagrebu, doktorirao u Gracu. Kao student bio je starčevićanac, kasnije nije pripadao nijednoj stranci, ali je surađivao s demokratskim antiaustrijskim elementima. Pisao je u Supilovu »Novom listu«, odakle je jedan njegov članak prenijela u cijelosti rimska »Tribuna«. U početku prvog svjetskog rata zatvoren, vođen kao talac na brodovima, odveden u mariborske tamnice, interniran u Greinu (Gornja Austrija). Nakon sloma Austro-Ugarske bio je član Privremene vlade. Izradio i objavio nacrt pomorskog zakonika te je bio određen za stalnog člana odnosne komisije. NBS 46. Dubrovnik 23. VII 1896. Šupilo obećaje Trumbiću da će nastojati doći na sastanak Središnjeg odbora u Splitu. Nastojat ću doći. Danas sam govorio sa zastupnikom Korlaetom 1 , koji zna za sastanak od 29. i koji mi još reče da će se tamo pretresat i o kompromisu sa narodnjacima, što bi njemu, veli, bilo milo da dobro ispane, jer bi prestali pokušaji za zbliženje sa Srbima. Istodobno uradite da sastanak počne na 3 ure mješte na 5 jer bojim se hoće li do 8 V2 svršit, a tad parobrod bezodvlačno polazi. To je lako, dvije ure prije ili kašnje nije velika stvar. Ako nemože, eto tamo. 1 K o r 1 a e t Božo, javni radnik i profesor (Sinj, 1846 — Dubrovnik, 11. VII 1924). Pripadao je Hrvatskoj narodnoj stranci, nakon njene fuzije sa Strankom prava u Dalmaciji 1905 — Hrvatskoj stranci. Supotpisnik izbornog kompromisa u ime Hrvatske narodne stranke sa Strankom prava u Dalmaciji 1900. Zastupnik u Dalmatinskom saboru od 1G95—1S07, prisjednik Zemaljskog odbora, član Zemaljskog školskog odbora
