ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 59

Neko mi reče, da će tvoj otac poći u Blato. Sad pošto ne znam je li ftpošao, a da pismo ne čeka, šaljem tebi ova dva cirkulara dra Mišetića za gosp. oca i za dra. Gjunia, da odgovore što se unutra pita. Na ovaj način držimo se naših ustanova, a osim toga birani birači dolaze u Korčulu sa jednim pripravljenim votumom. Nema sumnje da će bit većina za Trumbića, rio svakako dobro bi bilo da pišeš Kunjašiću i Dražiniću 1 , da se i oni za nj izjave, tim više što je sad Ljepopili proglašeni kandidat u Konavlima i, kako mi se čini, s velikom nadom na uspjeh. Premda bi imao do 23 dojaviti ré­sultat Ljubicu, to ću ipak počekati, ako vi tamo držite, da je shodnije. U našim vanjskim općinama ide prilično, ali sve odvisi o Konavlima. Ako tamo dobijemo, onda bi i drugi glasovali za pravaše. U trgovačkoj komori takogjer ima lijepe nade, ali bojim se da u vele­poreznicima nećemo imati ništa. Srbi i talijanaši nijesu se još združili, a po svoj prilici i neće, u kom slučaju mogu izaći sami narodnjaci bez nas, pak bi odbili svaku našu ponudu za kompromis. U Korčuli-Pelješac-Ston kandidiraće Čingrija i to radi Stona gdje ima •Upliva i Janjine. Moguće da je Ston za nas izgubljen, u kom slučaju valja uprijeti sve sile u Orebiću i Janjini da se ono nadoknadi. Danas u Stonu imaju sastanak gdje će se odlučit hoće li bit potrebito da pravaši izagju sami u borbu, bez Perića dapače proti njemu. P. S. — Sad sam primio pismo od tvog g. oca, po komu razumjeli da je doma, pa otvaram knjigu. Gjunio je u Kotoru sada sa Kvekićem 1 . Zašto? Biće jedna od solitijeh 3 njegovijeh. Bijeliću sam pisao zajedno s Mišetićem. Sto se tiče veleporeznika, gori rekoh kako stvar stoji. Ako narodnjaci ne budu prisiljeni s pravašima ugovarati — ništa, u protivnom slučaju mi bismo mogli izaći k njima i s drom. Rokom Arn eri j em ... Vjeruj ti meni ne bi ovi učinio hrgjavu figuru, a nama je na diku imat vrsnih mladih sila. Ali kako ti rekoh, ako ne budu prisiljeni neće nas ni pogledat. 1 Dražinić Antun, općinski tajnik i narodni borac (Lastovo, 17. XI 1868 — Lastovo, 4. IX 1956). Odustavši od svećeničkog zvanja osposobio se za administraciju općine, te mu bi povjereno mjesto tajnika općine Blato na Korčuli. Tu je služio 28 godina, do lipnja 1919, kada ga je okupator kao nepoćudna odstranio iz općinske službe. Nastanio se u Lastovu, okupiranom, pa anektiranom Italiji. Kao politički sumnjiv I protivnik fašističke vlasti na Lastovu bio je konfiniran dvije godine u južnoj Italiji. 2 Kvekić dr Radoslav, advokat i političar (Podi kod Hercegnovog, 6. III 1855 — Trst, 23. I 1944). u Boki Kotorskoj biran od strane Srba za zastupnika u Dalmatin­skom saboru od 1895. dp 1907, gdje je bio potpredsjednik. Član Carevinskog vijeća od 1897. do 1907. u kojem je polemizirao s pravaškim zastupnicima Biankinijem i Perićem. Kasnije se nastanio u Trstu. 3 Prema talijanskom znači: uobičajenih. ASRH, Rkp. R. Arneri 25. Dubrovnik 27. VIII 1895. Nakon obilaska terena i odluke Okružnog odbora Šupilo izvještava Trumbića da je službeni kandidat stranke za poslanika vanjskih općina kor­čulanskog kotara i da je njegov izbor siguran. Ujedno spominje da mu je Roko Arneri ukazao na konzervativne tendencije unutar stranke. Noćas sam se povratio. Bio sam na Orebiću, Kuni, Korčuli i Trsteniku. Na Orebiću i Kuni bila je stvar uzdrmana radi mjesnih i osobnih razmirica, ~a uz to se na Orebiću slučajno desio ovaj dan i brat Miha Klaića Lujo. Ali sad je sve dobro, pak smo za to sjegurni. 59

Next

/
Oldalképek
Tartalom