ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 167

kursa. Nu to sve ti znaš bolje od mene; suvišno je da ti se jadam. Probu morate da izdržite i Vi, a tu se na tvoju taktiku i odlučnost možemo pouzdati. Idem u Peštu sutra ili preksutra, pak ću intervenirati i glede Dalmatinaca

3

. Svakako jedno stoji: morat će se zategnuti sa riešenjem nekojih pitanja, dok se ne ustalimo bolje. Ima izgleda, da će skorih dana u Frankovoj stranci doći do razkola. Milina

4 grupa (7 zastupnika) upravo ga prezire, te ovi ljudi niti ne obće sa frankovskim perjanicama Elegovićem, Zatlukom

5

, Horvatom

6

, Peršićem

7 i t.d. Pisao bi ti obširnije, ali me žuri jedna konferencija. Iz tih pregovora i dogovora nikud. • Inače zdrav sam i kad bi ti bio na mome mjestu to bi mogao slaviti velike uspjehe medju rodoljubnim i intelektualnim zagrebačkim damama, koje sad i meni »čine kortu«

8

! Toliko sam puta pomišljao: šteta, da ova politika nije ovamo i u tom pogledu poslala pravoga jarca, koji bi ju izcrpio. Ja nemam absolutno smisla za te vrsti konferencije. 1 Prema talijanskom superbo znači: ohol, ponosit. 2 Iz kluba Čiste stranke prava. i Riječ je o nostrifikaciji u austrijskoj poli Monarhije ispita položenih na Pravnom i Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ona je bila uslovljena diferencijalnim ispitom. To pitanje ostalo je neriješeno do 1918. Vidi o tom »Narodni list«, jubilarni broj, 1912, str. 94. 4 Mile Starčević. 5 Zatluka Ivan, javni radnik i književnik (Zagreb, 4. V 1864 — Osijek, 17. XI 1947). Bio je općinski, bankovni činovnik i računski revident Oblasne samouprave u Osijeku; organizator privrednih, socijalnih i kulturnih ustanova; urednik trgovačkog lista »Merkur« i »Hrvatski Lloyd«, suradnik »Hrvatskog radnika«, »Gospodarskog lista« i t. d.; član Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku od 1928. g. Bio je narodni zastupnik u Hrvatskom saboru od 1906—1918. kao pristaša (Ciste) stranke prava. Poslije se nije aktivno bavio politikom a pripadao je Hrvatskoj seljačkoj stranci. Više o njemu v. »Jubilarni Almanah kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku« od 1930. g. 6 H o r v a t dr Aleksandar, političar, publicist i advokat (Sutinske toplice, 6. XII 1875 — Zagreb, 8. V 1928). Kao student isključen sa Sveučilišta zbog učešća u spaljivanju mađarske zastave 1895. član Hrvatskog sabora od 190(5—1918. kad se privremeno povukao iz javne politike. Zadnja dva decenija (svog života) bio je vođa Hrvatske stranke prava. Opširnije o njemu v. »Jutarnji list«, 1928, br. 5839; »Slobodna Tribuna«, 1928

t br. 764. 7 P e r š i ć Ivan, novinar i javni radnik (Zagreb, 6. IV 1874 — Zagreb, 17. VI 1949). Sa Sveučilišta isključen uslijed učešća u demonstracijama u kojima je prilikom boravka Franje Josipa spaljena mađarska zastava (oktobra 1895). Poslije povratka sa studija u Beču primljen u uredništvo »Hrvatskog prava«, organa Ciste stranke prava. Od 1906—1918. član je Hrvatskog sabora, najprije kao njen pristaša, nakon raskola u istoj kao pristaša Starčevićeve stranke prava. 8 Prema talijanskom far la corte znači: udvarati se. NBS 154. Zagreb 15. III 1907. Šupilo odgovara Peru Čingriji da je željezničko pitanje uredio skupa s Batthyanyem. Preporučuje mu da se hitnom akcijom Dalmacije podupre u Beču traženje izvoznih koncesija za Ugarsku kao protuusluga za investicije u gradnji željezničke veze s Dalmacijom. Ponavlja nepovoljni sud o zagrebačkoj političkoj sredini. Kaže da postoji interesovanje za izlet u Dalmaciju. 167