ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 157

ska«, koji se postepeno liberalizira i počinje zastupati slogu Hrvata i Srba i jugoslavenstvo. List je zauzeo ekstremno hrvatski stav, podržavao proaustrijska gledišta. Od 1906. do kraja 1908. imao je podnaslov »Glasnik stranke prava u Dalmaciji«. 4 1

1 i j i ć (Illach) Vjekoslav (Alvise), docniji apelacioni sudac u Zadru, rođen •oko 1860. g. u Starigradu na Hvaru, gdje je služio kao prislušnik na sudu. Simpatizirao s autonomašima. 5 Rusko Miho, trgovac živežnim namirnicama (Lisac, u dubrovačkom primorju, 1861 — Dubrovnik, 1895). Šupilo je rado zalazio u njegov dućan gdje se politiziralo; bio je kum na krštenju Ruskovog sina Kazimira. 6 Pretner Dragutin, izdavač i knjižar (Karlovac, 12. XII 1840 — Dubrovnik, 18. i 1924). U njegovoj tiskari štampali su se kroz više decenija dubrovački časopisi i novine. Više o njemu v. »Narodna svijest«, 1924, br. 4. 7 Crnica don Jozo, kanonik stolne crkve u Dubrovniku gdje je rođen 24. XII 1844 i umro 1. IX 1919. Dugo je bio župnik u Grudi (Konavli). U Dubrovniku je istaknuti pravaš austrijske orijentacije; imao je veze sa bečkim dvorom. Više o njemu v. »List dubrovačke biskupije«, 1919, br. 9—10. HAD 143. Budimpešta 6. XI 1906. Izvješćujući Pera Čingriju šta je dosad poduzeo protiv političkog miješanja vojne klike u Dalmaciji, Šupilo mu obećaje da će i dalje činiti sve što može. Primio sam Vaše listove, te izvinite, ako Vam kasno odgovaram, ali ovih dana bilo je svakojake potrke i sila posla. Glede V.

1 govorio sam sa Kossuthom, Batthyanyem

2

, Apponyem i Polonyiem. Oni su o svemu informirani, a osim toga naši delegati

3 u došastim delegacijama učinit će svoju proti ovoj militarskoj kliki. Do malo dana imat ćemo o tom jedan važan sastanak sa nekim ljudima, da se stvar u temelju uredi. Hoće li nam poći za rukom? Tko zna! Ali budite uvjereni, da činim svoju dužnost, koliko više mogu. O stvari ću Vas, kad bude, detaljnije obaviestiti. P.S. Trumbić za sad nije shodno da dolazi. Kad bude, javit ću mu. 1 Varešanin Marijan, armijski general i zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine (Sunja, 1. II 1847 — Beč, 23. IV 1917). Vojni zapovjednik Dalmacije od 1905. -do marta 1909, kad je, neposredno iza aneksione krize, preuzeo upravu Bosne i Hercegovine, i taj položaj zauzimao do maja 1911. Prilikom otvaranja prvog zasjedanja Bosansko-hercegovačkog sabora na njega je 16. VI 1910. izvršio atentat student Zerajić Bogdan. Opširnije o njemu vidi »Sarajevski list« od 24. IV 1917. 2 Batthyany Teodor, ugarski političar (Zalaszentgrćton, 23. II 1859 — Novi Sad, 4. II 1931). Protivno velikoj većini mađarskih magnata on se je do Prvog svjetskog rata i za vrijeme rata isticao kao prijatelj Hrvata i Srba. Clan je odbora Mađarske koalicije za pregovore o Riječkoj rezoluciji. Ustao protiv željezničarske programatike. Kao ministar za vrijeme rata spriječio imenovanje Pavla Raucha za bana u Zagrebu, što je zahtijevao austro-ugarski generalštab, time što je zaprijetio izlaskom svoje stranke iz vlade. Zagovarao da predloženik Srpsko-hrvatske koalicije Antun Mihalović postane banom. Opširnije o njemu vidi »Novosti«, 1929, br. 22 i 24; »Obzor«, 1931, br. 33. 3 Prema Nagodbi Hrvatski sabor šalje u Ugarski sabor 29 delegata u donju i 2 u gornju kuću (od 1881. g. 40, odnosno 3), koji između njih bira 5 delegata u ugarsku delegaciju za raspravljanje poslova zajedničkih sa Austrijom. HAD 157