ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 145

Za bogoštovje i nast. trebalo je čovjeka, koji je naših misli, a opet po­pima nije zazoran. Da si ti u Hrvatskoj ti bi bio podban, ali i to je peh, da niesi. Svi su govorili: da je Trumbić tu! Govorilo se da te brže učine gradja­ninom i koješta, što opet bi bilo i odviše velika testimonium paupertatis 4 za Banovinu. Ova dvojica brzojavno su pozvana ovamo. Ako prime, onda smo na konju. Od velikih župana će nova vlada za sad poskidat samo najkompromitovanije. Sa mjestima valja biti oprezan. Niti ima dovoljno sposobnih ljudi, niti ima novaca, da se pobačaju u pensiju na tuceti činovnika, ali najizloženiji bilježi staroga režima moraju ići. I tu je težko, jer valja svladat apetite na kandi­dature velikih župana. I t. d. Da znaš koja muka i koliko mizerija. Ako Badaj i Roje ne prime, (o čemu dvojim) onda se treba obazirat za drugim. Ja mislim ovdje ostati do subote. Sad već ide bolje i ono sam ti javio, da me brzojavno podupreš iz bojazni, da nam se ne raztepu kao rakova djeca. Nu već su nešto bolje upućeni i izmuštrani. Jozo je opet ritnuo, ili netko drugi za njega. Pozdravi ga i reci mu, da mu zahvaljujem na onaj do skrajnosti pretjeran, ali opet prijateljski članak, ali da uvaži tvoj težki položaj kao načelnika Spljeta, pak da ne čini opazaka, gdje im mjesta nema. Ono je bilo pretjerano do njega. Inače je on ženijalna glavica, koja se tako lako snadje u najzamršenijim političkim pitanjima. » Nikolić dr Vladimir, podban (Rakov Potok, 1853 — Zagreb, 18. IV 1933). Kao veliki župan u Ogulinu zadnjih godina Khuenova režima pokazao »jaku« ruku: baca u koš Supilove žalbe na šikane, »Novog lista«, uslijed čega S. seli novine sa Sušaka u Rijeku gdje vrijedi mađarski zakon o štampi a osobito 1903. kad je u županiji uz prijeki sud u nekim mjestima bilo mrtvih i ranjenih i oko 3000 zatvorenih. Poslije Khuenova pada približio se Hrvatsko-srpskoj koaliciji koja ga kao vanstranačkog kandidata pomaže na izborima 1906, kad postaje predstojnik vladinog Odjela za unu­trašnje poslove. Dugo je zastupnik Srba u Hrvatskom saboru. Više o njemu v. »No­vosti«, 1933, br. 107 i 108; »Hrvatski list«, 1933, br. 111. 2 Roje dr Milan, političar, publicist i advokat (Zagreb, 28. IX 1855 — Zagreb, 1. VI 1946). Zastupnik u Hrvatskom saboru kao član Hrvatsko-srpske koalicije; 1906. i 1917. predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade; član regnikolarne deputacije. Nakon prevrata napušta Demokratsku stranku zastupajući potrebu spora­zuma Hrvata i Srba i osuđujući centralizam. Kao predstojnik Odjela zaslužan za osni­vanje niza fakulteta i visokih škola. Pravni i politički pisac. Opširnije o njemu vidi: »Obzor«, 1935, br. 224; »Ekonomist«, 1935, br. 7, str. 289—291. 3 Badaj dr Aleksandar, odjelni predstojnik za pravosuđe i predsjednik Stola sedmorice (Cernik, 9. III 1858 — Zagreb, 28. I 1937). Na programu Hrvatsko-srpske koalicije izabran 1906. u Sabor. Odjelni je predstojnik za pravosuđe do pada koalicione vlade (VI. 1907), a to postaje opet 1917, kad je Koalicija dobila vladu. Narodno vijeće imenovalo ga komesarom za pravosuđe. Publicirao više napisa iz pravnih nauka, naročito u »Mjesečniku« Pravničkog društva. Više o njemu v. »Novosti«, 1937, "br. 29; »Mjesečnik«, 1937, br. 2/3. 4 Latinski izraz: svjedodžba siromaštva, nedoraslosti. NBS 135. Rijeka 13. VIII 1906. Šupilo javlja Trumbiću da ga zabrinjava držanje zastupnika Hrvatske stranke prava i pisanje njenog organa »Hrvatska« koji denuncira Šupila kao veleizdajnika. Traži da Trumbić to spriječi. Odavna ti se niesam javio. Naše su stvari pošle dobro. Bilo je muke, ali se prebrdilo. Kad se sastanemo pripoviedat ću ti. 20 Arhivski vjesnik VI 145

Next

/
Oldalképek
Tartalom